Nesanica uništava brakove

Poremećaji spavanja su inače interdisciplinarna stvar. Kad ne postoji neka specijalizacija, onda se svi oni stručnjaci u bliskim područjima medicine mogu baviti time, ali u tzv. Plavoj knjizi dijagnostičkih postupaka Hrvatske prepoznata je ta usluga laboratorija - polisomnografija, a to je cjelonoćno snimanje moždane aktivnosti, pokreta očiju, tonusa mišića, zvukova, EKG-a, količine kisika u hemoglobinu...  na osnovi čega se može doći do relevantnih podataka i određivanja dijagnoze poremećaja spavanja.

Sve više grana u medicini, naročito kardiologija, traže potporu u odgonetanju nekih njihovih dijagnostičkih problema upravo u poremećajima spavanja.

Odvojeno spavanje

- U Hrvatskoj zadnjih desetak godina društvo spava i nije se razvilo. Bilo je inicijativa kolega iz Centra za poremećaje spavanje Psihijatrijske bolnice Vrapče, i moje kao predsjednika Hrvatskog somnološkog društva pri Hrvatskome liječničkom zboru, prema HZZO-u i Ministarstvu zdravstva da idemo u korak s razvijenim svijetom. I to na način da i terapijska pomagala i lijekovi koji su na listama razvijenih zemalja koje zdravstveno osiguranje priznaje budu i na našoj listi, no to se još uvijek nije dogodilo. 

Treba li nas možda Europa tjerati i u tom području na potrebne korake ili smo dovoljno sposobni sami ih poduzeti - pita se prof.dr.sc. Zoran Đogaš, pročelnik  Katedre za neuroznanost splitskoga Medicinskog fakulteta.

Jedna od dijagnoza koja je u zadnje vrijeme interesantna i popularna u zapadnom svijetu jest apneja tj. prekid disanja za vrijeme spavanja koje traje više od deset sekundi. To nije hrkanje, mada ono može biti uvod u to ili prateća pojava apneje.

Koordinator tjedna mozgaProf.dr.sc. Zoran Đogaš pročelnik je Katedre za neuroznanost splitskoga Medicinskog fakulteta i voditelj Laboratorija za kliničku neuroznanost u sklopu kojega djeluje i Laboratorij za poremećaje spavanja.
Doktorirao je na području kontrole disanja u mozgu, pa je njegov klinički rad o poremećajima disanja tijekom spavanja logičan nastavak temeljnih istraživanja u neurofiziologiji disanja u mozgu koje je započeo u SAD-u, a nastavio u Splitu. Trenutačno je na funkciji prodekana Medicinskog fakulteta u Splitu te koordinator Tjedna mozga i Festivala znanosti u Splitu. Bit će i domaćin predsjednicima europskih nacionalnih društava za medicinu spavanja na skupu koji će u proljeće biti održan u Splitu.

Hrkanje nije ozbiljan zdravstveni problem već socijalni. Primjerice, bračni par spava odvojeno, svatko u svome dijelu stana ili na svom katu kuće jer jedan od njih hrče, a drugi onda zbog toga ima nesanicu. Prosječna apneja traje tridesetak sekundi, ali može potrajati i do dvije minute. Pri tome se koncentracija kisika u hemoglobinu značajno snižava.

Sniženje za više od tri posto je značajno. Dolazi do stresa organizma, skače tlak, poraste frekvencija srca. Značajni prekidi disanja su onda ako ih ima više od pet u jednom satu. Ako ih ima više od 15 radi se o ozbiljnom stanju, a više od 30 znači da je posrijedi prava ozbiljna teška bolest.

Pospani vozači

- Neki naši pacijenti imaju i više od 70 takvih prekida u jednom satu. U 7-8 sati to je kao da ste 500 puta zaronili i izronili. Posljedica je apneje to da je čovjek poslije spavanja umoran i iscrpljen te pospan tijekom dana. Pada kvaliteta života, pada koncentracija pri učenju, radna produktivnost i ono što je zanemareno a vrlo je impresivno i jako važno - javlja se naglašena pospanost kod vozača.

Kad uobičajenom umoru i pospanosti vozača, primjerice kod noćne vožnje, dodamo i posljedice apneje onda se šansa da vozač zaspe za volanom dramatično povećava. To je jedan od vodećih uzroka prometnih nesreća po novijim analizama u svijetu. Ne sjećam se da sam u novinama u Hrvatskoj pronašao podatak da je spavanje za volanom u ozbiljnoj mjeri prouzročilo prometne nesreće.

“Bilo je inicijativa prema HZZO-u i Ministarstvu zdravstva da idemo u korak s razvijenim svijetom. I to na način da i terapijska pomagala i lijekovi koji su na listama razvijenih zemalja koje zdravstveno osiguranje priznaje budu i na našoj listi, no to se još uvijek nije dogodilo.”
Dr. Zoran Đogaš

Prije nekih pet-šest godina, bila je jedna ozbiljna studija u Americi koja je analizirala spasilačke službe i  utvrdila, a CNN potom i objavio, da se svake dvije sekunde dogodi prometna nezgoda jer netko zaspe za volanom, a svakih 28 sekundi se dogodi prometna s ozbiljnim posljedicama.

Dr. Zoran Đogaš kaže da je u mnogim zemljama već na snazi ili postoji inicijativa da se svi profesionalni vozači testiraju na apneju za vrijeme spavanja.

Terapijska pomagala

- To bi trebalo uvesti i kod nas jer se rezultati dijagnostike relativno lako interpretiraju i možemo tom čovjeku pomoći terapijskim pomagalom. To je uređaj za potpomognuto disanje za vrijeme spavanja, jednostavan je i možete ga držati pokraj kreveta. On tlak običnog zraka drži povišenim da ne kolabiraju dišni putovi i tako čovjeku prevenira prekide disanja. To čovjeka jednostavno preporodi.

Uspjeh takvog liječenja je od 80 do 90 posto. Svi oni koji se prilagode spavanju s maskom na nosu, spriječe ozbiljne zdravstvene posljedice, poprave kvalitetu svog života, ali i odnos s partnerom s kojim spavaju.
Zanimalo nas je treba li masku stalno koristiti?

Mršavljenjem do sna

- To je najčešće pitanje. Nakon mjesec ili dva dana uporabe, čovjek to više ne pita jer je svjestan koliko mu pomaže. U Hrvatskoj imamo apneju kao dijagnozu, ali ljudima ne dajemo sustavno to terapeutsko pomagalo poznato kao CPAP (Continuous Positive Airway Pressure) jer nije na popisu HZZO-a kao u drugim ‘normalnim’ zemljama. S njim čovjek izbjegava sve komplikacije koje apneja donosi: prometne nezgode, poteškoće na poslu,  u učenju, socijalnim odnosima. Ali i arterijsku hipertenziju, srčane komplikacije... pa i psihijatrijske probleme uzrokovane općim lošim stanjem.

Onda se u nas ide i na liječenje zbog psihičkih problema, a zapravo je možda sve počelo zbog prekida disanja za vrijeme spavanja. No HZZO to ne prepoznaje. Uvriježeno je u zdravstvenim administrativnim strukturama da je apneja bolest vezana uz debljinu i da pacijent mora samo smršavjeti, ali to i ne mora biti tako. Ono što se ne smije dogoditi je to da se Hrvatska priključi EU, a da ovo nije pokriveno - zaključio je dr. Đogaš.