Veliki četvrtak - značenje i običaji

Veliki četvrtak dan je kojim počinju Dani Vazmenoga Trodnevlja a na taj dan Crkva se spominje Posljednje večere za koje je Isus Krist, uoči svoje muke i smrti, ustanovio sakrament Euharistije i sakrament ministerijalnoga svećeništva.

Te iste noći Isus je svojim učenicima ostavio zapovijed bratske ljubavi. U svakoj se biskupijskoj zajednici na Veliki četvrtak ujutro slavi misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici koji su dio dijecezanskoga svećenstva obnavljaju obećanja s ređenja. 

Blagoslivljaju se također i ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.  

Navečer, na misi Večere Gospodnje, Crkva se spominje Posljednje večere na kojoj se Krist dao svojim sljedbenicima za hranu spasenja, za lijek besmrtnosti, što je otajstvo Euharistije, izvor i vrhunac kršćanskoga života.

Poniznim činom pranja nogu vjernici su pozvani na ljubav koja postaje služenje do darivanja sebe samih.  

Prema tradiciji, vjernici završavaju Veliki četvrtak bdjenjem molitve i euharistijskoga klanjanja kako bi još dublje proživjeli Isusovu smrtnu borbu u Getsemaniju.