Velika izložba Leonardovih radova u Londonu

Londonska Nacionalna galerija u srijedu će predstaviti dosad najsveobuhvatniju izložbu velikog talijanskog renesansnog slikara Leonarda da Vincija, jedinstvenu po tome što su prvi put na jednome mjestu okupljena neka od najistaknutijih djela toga umjetnika - najvećeg genija renesanse.

Na izložbi pod naslovom "Leonardo da Vinci: Painter at the Court of Milan" (Leonardo da Vinci: slikar s milanskog dvora), najcjelovitijoj dosad, bit će predstavljeno sedam umjetnikovih remekdjela te 50-tak crteža.

Organizirati bilo kakvu izložbu jednoga od najkompleksnijih umjetnika u povijesti iznimno je težak zadatak, s obzirom na rijetkost i krhkost njegovih slika, u kombinaciji s činjenicom da ih institucije u čijem su vlasništvu nevoljko puštaju iz zemlje, ističe Guardian.

Sedam izloženih slika zapravo je mnogo, uzme li se u obzir činjenica da u svijetu postoji samo 15 dovršenih slika čije se autorstvo u potpunosti može pripisati Leonardu, te da je ih slikar u svome životu ukupno naslikao tek 20.

Riječ je o slikama iz 20-godišnjeg razdoblja koje je Leonardo proveo u Milanu na dvoru svojega mecene, milanskog vojvode Ludovica Sforze, od 1482.-1499.

Osim tih sedam slika, izložba obuhvaća i osmu sliku "Krist spasitelj svijeta" koja se tek odnedavno pripisuje tome umjetniku, a vjerojatno datira iz razdoblja neposredno nakon njegova odlaska iz Milana (1498.-1506.).

Unatoč tako malom broju slika, izložba uspješno prikazuje Leonardov razvojni put, od naglih prijelaza svjetla i sjene u "Portretu glazbenika" iz osamdesetih godina 15. stoljeća, do nježnog vela prigušenih boja korištenih za stvaranje lica "Krista spasitelja svijeta" 20 godina kasnije, ističu u Guardianu.

Leonardo da Vinci prvi je afirmirao "sfumato" tehniku, odnosno, postizanje učinka prozirnog magličastog vela vještim izbjegavanjem oštrih obrisa i graničnih linija. Na tamnu boju pozadine nanosio je jedan na drugi monokromatske slojeve vrlo razrijeđene boje, postupno razvijajući formu kroz neizmjerno suptilne gradacije nijansi.

Uz poznatu Leonardovu sliku "Dama s hermelinom" (1490.), među izloženim djelima su "La belle ferronniere" (1490.-1496.), slika poznatu i kao "Portret nepoznate žene" posuđena iz pariškog Louvrea, "Madonna Litta" (1490.) iz muzeja Ermitaž u Sankt Peterburgu te "Sveti Jeronim" (1480.) iz vatikanske Pinacotece. Nadalje, tu su dvije verzije "Bogorodice na stijeni" - jedna iz Nacionalne galerije te druga pristigla iz Louvrea.

Posljednji dio izložbe predstavlja reprodukciju u originalnoj veličini Leonardove "Posljednje večere", posuđene iz Kraljevske akademije, upotpunjene svim sačuvanim pripremnim skicama za tu sliku.

Slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, matematičar i inženjer, Leonardo da Vinci (1452.-1519.) osim umjetnosti dao je doprinose anatomiji, botanici, geologiji, matematici, optici, mehanici, astronomiji, hidraulici, niskogradnji, tehnici proizvodnje oružja i urbanistici.

Njegove slike "Posljednja večera" (1495.-97.) i "Mona Lisa" (1503.-06.) spadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok više od šest tisuća njegovih sačuvanih zapisa odražava duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena.

Izložba je otvorena do 5. veljače 2012.