Večeras u Newyorškoj MoMA-i retrospektiva Sanje Iveković

Velika retrospektivna izložba istaknute hrvatske suvremene umjetnice Sanje Iveković otvara se večeras u slavnome newyorškom muzeju moderne umjetnosti MoMA.

Jedna od prvih feminističkih i društveno angažiranih umjetnica u nas i pionirka na području video umjetnosti predstavit će se na svojoj prvoj američkoj retrospektivi sa stotinjak instalacija, peformansa, video-radova, skulptura, akcija, crteža i plakata, nastalih u proteklih četrdesetak godina.

Do izložbe "Sweet Violence", nazvane prema njezinu radu iz 1974. došlo je zahvaljujući kustosici Roxani Marcoci iz Odjela za fotografiju MoMA-e, koja se s radom Sanje Iveković upoznala prije desetak godina kada je došla u Zagreb kako bi organizirala izložbu hrvatskih umjetnika "Here Tomorrow" .

Sanja Iveković (1949., Zagreb) pojavila se na domaćoj umjetničkoj sceni krajem šezdesetih, kada se s istomišljenicima počela suprotstavljati institucionalnoj umjetnosti, stvarajući kroz Novu umjetničku praksu temelje za opoziciju službenoj kulturi. Nerijetko kontroverzna i intrigantna, Iveković je dugo prisutna na međunarodnoj suvremenoj umjetničkoj sceni, pa su njezina djela danas uvrštena u zbirke mnogih svjetskih muzeja i iza sebe ima više velikih izložbi i retrospektiva ostvarenih u inozemstvu.

Retrospektiva u New Yorku prikazat će svu raznolikost njezine umjetnosti, različitih interesa i medija kojima se bavila, od radova u kojima prikazuje utjecaj masovnih medija na žene i transformacije stvarnosti kod propasti političkih sustava do onih koji upozoravaju na kršenje ženskih prava, ne samo u tranzicijskim društvima, nego i u razvijenim demokracijama koje to pokušavaju prikriti.

Po autoričinim riječima, kao mladoj umjetnici na početku karijere muzeji poput MoMa-e bili su joj nedostižni, no s današnjim iskustvom, važnije joj je kada ima priliku raditi na novim umjetničkim projektima.

Jedan takav, koji će predstaviti u MoMA-i, je "Izvještaj o CEDAW-u SAD", u okviru kojega će po atriju muzeja pobacati crvene zgužvane papire s isprintanim tekstom o tome kako je SAD jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja još nije ratificirala UN-ovu Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.

Među ostalim, izložit će se njezini radovi "Osobni rezovi" (1982.), u kojem obrađuje temu masovne nacionalne propagande nedugo nakon Titove smrti, "Tragedija jedne Venere (1975.) o utjecaju koji slike o holivudskim zvijezdama imaju na obične ljude, "Dvostruki život" (1975-1976.) serija šezdesetak fotografija koje propituju političku i medijsku sliku žena suvremene Jugoslavije, dokumentacija kontroverznog političko-seksualnog performansa "Triangl" iz 1979., skulptura Rosa Luxembourg iz 2001. koja je nakon postavljanja u Luxembourgu izazvala velike reakcije javnosti, velikim dijelom negativne, potom serija fotoreprodukcija "Gen XX" s top-modelima koje prate biografije antifašističkih junakinja Drugoga svjetskog rata i foto-instalacije "Ona prava; Biseri revolucije" (2011.)

Uoči otvorenja organizirana je panel diskusija likovnih kritičara, povjesničara umjetnosti, umjetnika i kustosa o radu hrvatske umjetnice, te performans "Praksa čini majstora" (1982.) kojeg od 2007. Iveković radi u suradnji sa Sonjom Pregrad.

Izložbu prati opsežan katalog na gotovo 200 stranica u kojem su publicirane reprodukcije u boji svih radova na izložbi, uz esej kustosice Roxane Marcoci "Art in Transitional Times, Post-1945, 1968, 1989, and 2000 in the Former Yugoslavia". Poseban tekst za katalog, "Culture and Violence" napisao je jedan od najznačajnijih svjetskih teoretičara i kritičara kulture Terry Eagleton. Radovi za izložbu posuđeni su iz kolekcija više muzeja, Generali Foundation iz Beča, Centra Pompidou iz Pariza, MACBA iz Barcelone, MSU iz Zagreba, te iz umjetničine vlastite zbirke.

Izložba, koja će biti otvorena do 26. ožujka, postavljena je na trećem katu muzeja na Mahnattanu, koji je tijekom svoje osamdesetogodišne povijesti bio domaćin najvećim svjetskim umjetnicima i smatra se najutjecajnijim muzejem moderne umjetnosti u svijetu. Od početne zbirke, koja je obuhvaćala devet slika, zbirka MoMA-e danas ima oko 150 tisuća slika, skulptura, crteža, grafika, fotografija, dizajnerskih i arhitektonskih djela, te više od dvadeset tisuća filmova i tristo tisuća knjiga i časopisa.