Uvođenje koncesija prijeti nestankom primarne zdravstvene zaštite

Uvođenje koncesija u primarnu zdravstvenu zaštitu, umjesto dosadašnjeg sustava zakupa, dovest će do potpune privatizacije te djelatnosti, u cijelosti ukinuti funkciju domova zdravlja i dodatno urušiti kvalitetu zdravstvene zaštite na uštrb pacijenata, ocijenila je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek.

Čelnica sindikata založila se za potpuno ukidanje zakupa i koncesija te povratak na sustav doma zdravlja koji Hrvatska poznaje još od doba njegova začetnika Andrije Štampara.

Avberšek stoga poziva predsjednicu Vlade Jadranku Kosor da se uključi i svojim utjecajem spriječi konačnu privatizaciju javnog zdravstva koja je ustrojena na način da se liječnici bore za što više novca a nije ih briga za kvalitetu zdravstvene zaštite njihovih pacijenata.

Avberšek to potkrepljuje posljednjim odlukom Upravog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) prema kojoj je koncesiju za obavljanje djelatnosti moguće dobiti bez ijednog upisanog pacijenta a istodobno za to primati određeni iznos mjesečne glavarine.

Liječnik koji tek ulazi u sustav tako dobiva tri mjeseca da prikupi 25 posto od standardnog broja osiguranika po liječniku (1.700), odnosno 425 pacijenata te da za to vrijeme prima pola iznosa glavarine za standardni broj osiguranika. Liječnik također dobiva i plaćeni poček od četiri godine tijekom kojih treba prikupiti minimum od 1.275 pacijenata.

"Koncesiju tako može dobiti svatko" ističe Avberšek i pita "okud pravo javnoj ustanovi kakav je HZZO da sve pretvara u privatno i da daje novac za nerad". Upozorava pritom da se koncesija daje na 10 godina te da nitko liječnika ne može spriječiti da je raskine te da u u istom radnom prostoru nastavi raditi kao "čisti" privatnik.

Naime, godišnja glavarina za standardni broj pacijenata iznosi 340 tisuća kuna a neki liječnici u zakupu, prema tvrdnjama sindikalne čelnice, primaju više od ravnatelja KBC-a Zagreb čija je plaća 14 tisuća kuna. Ako pak liječnik ima više umirovljenika ili djece, ukupna glavarina može dosegnuti godišnje i 500 do 600 tisuća kuna, a njegovi troškovi za plaću medicinske sestre i za zakup iznose 130 tisuća kuna godišnje, tvrdi Avberšek.

"Da je sustav koncesija "zlatna koka" pokazuje primjer Međimusrke županije gdje su se za ulazak u koncesiju odlučili svi liječnici, uključujući i one koji dosad nisu bili u zakupu te da je ravnateljica doma zdravlja podnijela ostavku jer nema više kome biti ravnateljica", kaže Avberšek.

Navodi kako se potpunoj privatizaciji pokušao oduprijeti Grad Zagreb koji je želio sačuvati 30 posto timova u javnoj službi, no ubrzo ga je zbog toga tužila Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) koja se tome protivi.

Liječnici u primarnoj zaštiti, ističe Abveršek, dobivaju i druge mogućnosti zarade, poput dodatnog plaćanja kućnih posjeta, a bez stvarne kontrole njihova rada, budući da ih županije, u čijoj će nadležnosti biti, nisu u stanju dobro pratiti. (hina/metro-portal)