Ususret Svjetskom danu šuma 21. 3.

UN je proglasio 21.03. Svjetskim danom šuma. Europska unija visoko cijeni doprinos šuma u borbi protiv klimatskih promjena, a Hrvatska pripada zemljama s većom šumovitošću unutar EU-a.

Šume su izuzetno važne za očuvanje biološke raznolikosti, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, regulaciju voda, opskrbu hranom, lijekovima i materijalima, doprinose smanjenju i kontroli rizika od prirodnih katastrofa, pomažu stabilizaciji tla i kontroli erozije, zaslužne su za pročišćavanje zraka i vode, i konačno - šume predstavljaju važan izvor drvnog materijala, ali i održivo „prirodno gnijezdo" za rekreaciju stanovništva i neograničeno učenje o suživotu čovjeka i prirode.

Šumsko područje EU-a i drugo šumovito zemljište prekriva oko 45% EU zemljišta, dok je u Republici Hrvatskoj ta površina oko 48%. Međutim, šumski ekosustavi su pod sve većim pritiskom uslijed velikog utjecaja klimatskih promjena koje dodatno pogoršavaju ostale ključne probleme, poput pojave štetnika, ozbiljnih bolesti šuma, ekstremnih vremenskih prilika i šumskih požara. Drugi ozbiljni pritisci na šumarstvo pojavljuju se uslijed napuštanja ruralnih područja, nedostatka upravljanja šumskim zemljištem te usitnjenosti privatnih posjeda, kao i zbog promjena u namjeni zemljišta. Jedno od ozbiljnih ograničenja pojavljuje se i zbog povećanja rastuće potražnje za drvom, šumskim proizvodima i energijom, te zbog pojačanog razvoja infrastrukture, urbanizacije i zauzimanja zemljišta. EU institucije smatraju kako navedenu neodrživu praksu treba spriječiti ili konstantno ispraviti

Šume i sektor zasnovan na šumama trebali bi pridonijeti modernom, klimatski neutralnom, resursno učinkovitom i konkurentnom gospodarstvu, očuvati ruralna područja i pomoći u održavanju seoskog stanovništva te očuvanju krajolika, kulture i baštine. Zajednička poljoprivredna politika u tome igra ključnu ulogu. Osiguranje zdravlja i otpornosti postojećih i novih šuma presudno je za njihovu učinkovitu potporu svim tim okolišnim, socijalnim i ekonomskim funkcijama i uslugama.

U svibnju 2020. Europska komisija je objavila Strategiju biološke raznolikosti za 2030. s ciljem da se bioraznolikost EU-a stavi na put oporavka do 2030. Jedna od njegovih temeljnih obveza je 2021. godine predložiti novu Strategiju o šumama, stoga je otvoreno savjetovanje kojim se žele prikupiti stavovi građana, institucija i organizacija iz javnog i privatnog sektora o tome kako prevladati izazove s kojima se suočavaju šume, posebno u vezi s klimatskim promjenama, gubitkom biološke raznolikosti, njihovom ulogom u ruralnim područjima, socijalno-ekonomskom dobrobiti, i upravljanjem rizikom od katastrofe. Također EU tijela ispituju mogućnosti za dodatno mobiliziranje instrumenata potpore EU-a, dodatno praćenje stanja i zdravlja šuma, kao i o stanju i perspektivama industrije koja se temelji na šumama. Komisija je javno objavila kako je cilj sadnja 3 milijarde stabala do 2030., ali istovremeno se želi osigurati globalno vodstvo EU-a kada je u pitanju borba s klimatskim promjenama i borba za očuvanje svjetskih šuma. Građani i organizacije pozvani su da istaknu svoja mišljenja i priedloge o potencijalnim dopunama ciljeva i potrebnim akcijama koje će proizaći iz nove Šumske strategije EU-a, zaključno do 19. travnja 2021. godine.

Strategija, koju će Komisija usvojiti kasnije tijekom ove godine, nadogradit će se na prethodnu strategiju iz 2014. i promovirat će brojne ekološke usluge koje šume pružaju. Strategija će također biti usmjerena na osiguravanje zdravih, održivih i prilagodljivih šuma koje će imati najznačajniji doprinos biološkoj raznolikosti i klimatskim ciljevima unutar EU zemalja. Strategija će također pomoći EU-u da ispuni svoje međunarodne obveze i činit će osnovu jasno uspostavljenog, dosljednog i cjelovitog pristupa šumama, omogućavajući snažnije međunarodno vodstvo EU-a, u kontekstu programa održivosti Ujedinjenih naroda za 2030., uključujući Pariški sporazum, Konvenciju o biološkoj raznolikosti i Konvenciju o borbi protiv dezertifikacije.