Umijeće izradbe šibenske kape postalo hrvatsko nematerijalno kulturno dobro

Umijeće izradbe šibenske kape uvršteno je na popis zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, priopćeno je danas iz Etnografskog odjela Muzeja grada Šibenika.

Uvrštenje šibenske kape Ministarstvu kulture predložila je, uz potporu šibenskih etnologa, šibenska obrtnica Nelica Knežević koja izrađuje narodnu nošnju i šibensku kapu.

Rješenje kojim se umijeće izradbe šibenske kape utvrđuje kao hrvatsko nematerijalno kulturno dobro ministar Božo Biškupić potpisao je 18. srpnja, a poslano je na nekoliko adresa u Šibensko-kninskoj županiji koje su vezane uz izradbu šibenske kape, kao što je benediktinski samostan sv. Luce u Šibeniku, obrt "Lipa", Atelier "VeNel", vlasnica kojeg je Nelica Knežević, te drniška udruga "Žena".

Najstariji prikaz šibenske kape nalazi se u crkvi Gospe Srimske i star je 800 godina, a etnolog Jadran Kale iz Muzeja grada Šibenika ističe kako je u tijeku povijesti šibenska kapa mijenjala izgled, ali je uspjela sačuvati svoju prepoznatljivost.

Šibenska kapa danas je narančaste boje s crnim vezom, tzv. boulama. Današnji izgled kape ustalio se od 1880., no izvorno je bila crvene boje, a vez je bio kudikao složeniji u vrijeme dok se isključivo radilo ručno.

Umijeće izradbe šibenske kape jedno je od 65 hrvatskih netvarnih kulturnih dobara, a na tom popisu, među ostalim, nalaze se bećarac, sinjska alka i žminjski govor.  (HINA)