U Indiji otkrivene tisuće primjeraka starog alata – a ne zna se kome je pripadao

Taman kad smo postali uvjereni da smo otkrili sve što se ima znati o ljudskim migracijama tijekom povijesti, evo nam novog saznanja koje će poljuljati neka dosadašnja.

Otkriće više od 7 000 iskopanog starog kamenog alata dokazuje da su ljudi migrirali u Aziju puno prije nego što se smatralo - prije 350 000 godina.

U arheološkom nalazištu Attirampakkam u Indiji iskopavanja se izvršavaju otkad je 1863.bilo otkriveno. Indijski centar Sharma Centre for Heritage Education iskopavanju se pridružio 1999.

Starost pronađenog oruđa mjeri se procjenjivanjem vremena kada su kristali posljednji puta bili na danjem svjetlu.

Najstariji sloj sedimenta pronađen je na 4 metra dubine, a u njemu je pronađena vrsta sjekira izrađena u stilu Acheulean. U sloju iznad pronađeno je oruđe tipično za srednje kameno doba izrađeno tehnikom Levallois. U posljednjem sloju koji datira prije 73 000 godina nije pronađeno nikakvo oruđe, što zbunjuje znanstvenike.

Dosad je najstarije oruđe koje potječe iz mezolitika procijenjeno na 140 000 do 46 000 godina starosti.

S obzirom na to da uz oruđe nema nikakvih fosilnih ostataka, ne može se ustanoviti koja vrsta hominina je živjela na tom području, no teorije svakako postoje. Vjerojatno se ipak ne radi o Homo sapiensu, čiji su najstariji ostaci pronađeni u Maroku, a starost im je procijenjena na 315 000 godina.

Ova studija objavljena je u časopisu Priroda i tvrdi da su kultura Acheuleana i mezolitik započeli prije nego što se dosad vjerovalo što bi moglo dokazivati da se seoba ljudi iz Afrike u nekoliko valova zbila prije više od 60 000 godina.
Usto, znanje koje su dijelili o oruđu ukazuje na to da su nekadašnji ljudi komunicirali na globalnoj razini.

Promjena vrste oruđa koje su ljudi nekada koristili upućuje na razumijevanje njihovog načina kretanja i međusobne interakcije. Ovo otkriće pokazuje da su se promjene u ponašanju u Indiji počele događati u isto vrijeme kada i u Africi i Europi.

To znači da promjene u tehnologijama kamenog doba nisu ovisile o seobama iz Afrike u mjeri u kojoj se dosad vjerovalo.