U 2010. očekuje se pad BDP-a za 1,2 posto

Analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) procjenjuju da će se u ovoj godini nastaviti pad BDP-a i u 2010. očekuju pad za 1,2 posto.

"Ukupno gledajući naša je trenutna procjena da će 2010. godina rezultirati daljnjim padom BDP-a i to za 1,2 posto realno u odnosu na 2009. godinu", navodi se u najnovijim PBZ Tjednim analizama.

U 2009. analitičari PBZ-a očekuju ukupni pad BDP-a od 6 posto na godišnjoj razini.

S obzirom da nastavak negativnih trendova u trgovini na malo i industrijskoj proizvodnji, posebice građevini, a još uvijek nejasne najavljene mjere državne intervencije prvenstveno s aspekta provedbe, a time i vremenskog djelovanja (do pune efikasnosti proteći će barem nekoliko mjeseci, a rezultati će se pokazati s dodatnim vremenskim odmakom), analitičari očekuju da će se u prva dva kvartala 2010. zasigurno nastaviti bilježiti negativne stope rasta, dok bi tek druga polovica godine mogla donijeti stagnaciju, odnosno vrlo blage pozitivne pomake.

Trenutno ni kretanja određenih ekonomskih pokazatelja niti očekivanja potrošača odnosno poduzetnika ne ulijevaju preveliki optimizam, navode analitičari PBZ-a napominjući kako se ipak ne smiju zanemariti ni pozitivni niti negativni rizici koji u nadolazećem razdoblju mogu utjecati na promjenu njihovih očekivanja.

Pozitivni rizici, čiji utjecaj može umanjiti očekivanu stopu pada BDP-a ili u najboljem scenariju dovesti do blagog rasta tijekom 2010. godine, odnose se prvenstveno na snažniji od očekivanog oporavak zemalja EU što može pozitivno djelovati na hrvatski izvoz, odnosno turizam.

Adekvatno provođenje reformi, odnosno dovršetak pregovora o pristupanju EU može povećati interes inozemnih ulagača za Hrvatsku, a ne smije se zaboraviti ni činjenica da primjerice vrlo maleni pomaci u reformskom smjeru i efikasna antikorupcijska kampanja mogu utjecati na poboljšanje očekivanja kako potrošača tako i poduzetnika, a samim time povećati njihovu sklonost potrošnji, odnosno investiranju.

Isto tako, u ovom trenutku siva ekonomija (posebice u građevini) očigledno predstavlja određeni zaklon, međutim pitanje je koliko dugo.

Naravno, do pozitivnog pomaka može dovesti i brza i efikasna implementacija Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu ili ukidanje poreza solidarnosti prije kraja 2010. godine, navodi se u PBZ analizama..

No, upozorava se i na negativne rizike koji stopu pada BDP-a mogu dodatno povećati.

Negativni scenarij temeljio bi se na sporijem oporavku zemalja EU (odnosno tzv. W oporavku), skupljem inozemnom financiranju uslijed rastuće premije rizika. Negativni domaći faktori prvenstveno se odnose na porast nezaposlenosti što bi dodatno oslabilo osobnu potrošnju, nastavak pesimističnih očekivanja što bi još više odgodilo privatne investicije, produbljivanje problema nelikvidnosti poduzetnika što može dovesti do novih stečajeva, te nastavak istiskivanja privatnog sektora s financijskog tržišta, naglašava PBZ-ova analitičarka Ivana Jović. (hina/metro-portal)