Trg maršala Tita i dalje trn u oku

Na Trgu maršala Tita u Zagrebu održan je danas šesti veliki javni prosvjed građanske inicijative "Krug za trg" s kojega ponovno upućen zahtjev gradskim vlastima za preimenovanjem toga trga.

Sa skupa, u čijoj je organizaciji prvi put sudjelovao i Hrvatski helsinški odbor, od vlasti je zatraženo da na djelu pokaže svoju demokratičnost te ukloni sve simbole komunizma i titoizma koji su, istaknuto je, zatirali ljudsko dostojanstvo i njegovali kult nacionalnog poricanja.

Od gradske vlasti, koja je do sada odbila sve naše zahtjeve, tražimo časno ime za ovaj trg, a od državne vlasti uklanjanje komunističke simbolike iz cijele zemlje, istaknula je koordinatorica "Kruga za trg" Maja Runje na skupu na kojemu se po procjenama policije okupilo nekoliko stotina prosvjednika, dok se procjene organizatora kreću oko tisuću.

Ivo Banac, član Izvršnog odbora HHO-a, pozvao je na sučeljavanje hrvatskog društva sa svim ostacima titoizma, upozorivši da "Hrvatska neće biti slobodna i svoja dok se to ne učini, koliko god to predsjedniku i premijeru bilo neugodno".

Tražimo, istaknuo je Banac, da se preimenuje ovaj trg koji sada "nosi ime Tita, simbola svih poraza nekoliko hrvatskih generacija, koji je svojim direktivama omogućio Bleiburg i križne puteve, potpisao stotine jama evidentiranih u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH, i čije je ime resilo jedini logor jugoslavenske diktature - Goli otok".

Mirna okupljanja s istim zahtjevom, poručio je, nastavit će se sve dok ga gradske vlasti ne prihvate i to, naglasio je, unatoč sve češćim pojavama "ukazivanja na prednosti Titova razdoblja i Jugoslavije te dokazivanja da Hrvatske ne bi bilo bez Tita".

Slične je poruke imao i predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak. "Od prosvjeda nećemo odustati sve dok se i formalno ne promijeni naziv trga. Kažem formalno, jer na ovom trgu nema više ni jedne ploče s imenom Tita", primijetio je Čičak, te upozorio se kako bez osude komunizma neće biti moguća prava demokratska revolucija i suobličavanje Hrvatske europskim standardima.

Posebno se osvrnuo na one koji su, kako je rekao, "do zadnjeg dana ostali vjerni komunističkom pokretu, živjeli u udobnim sinekurama i od progona političkih neistomišljenika, a danas ponovno žele prekrajati povijest i dirati u hrvatske svetinje". Njih, istaknuo je, upozoravamo da maknu ruke od hrvatskog povijesnog sjećanja.

Za odustajanje Hrvatskog sabora od pokroviteljstva obilježavanja bleiburške tragedije rekao je da se tom odlukom "pljunulo na bleiburške žrtve" te ustvrdio kako "vlast koja ne osjeća dušu naroda nije narodna vlast". Njegovu primjedbu da je tu odluku potpisao Boris Šprem, zadnji izvršni sekretar KP Općine Centar u Zagrebu, prosvjednici su dočekali zvižducima upućenima Špremu.

Ne znamo kakvo ime dati ovome trgu, o tome će odlučiti Gradska skupština, ali samo znamo da ne želimo Titovo ime, zaključio je Čičak, kojega je posebno isprovociralo spominjanje poglavnikova imena među prosvjednicima. "Molim, provokatore da ušute, ovdje nije mjesto za poglavnike i druge. Ovdje je mjesto za demokraciju, ljudska prava i Hrvatsku", istaknuo je.

Nakon skupa, na kojemu su prosvjednici nosili hrvatske zastave i transparente s natpisima "Tito je zločinac", "Komunistički zločini nisu antifašizam", "Opravdavati zločine je zločin", Čičak je iznad Kazališne kavane na Trgu postavio improviziranu ploču s nazivom "Sveučilišni trg".