Trebamo li stvarno pronaći ono što nas čini zadovoljnima?

Zadovoljstvo je put do sreće, a u zadnje se vrijeme najčešće može čuti da je potrebno pronaći svoju strast, ono što nas čini zadovoljnima i onda bi nam život najednom trebao postati super - barem tako tvrde self-help autori... ali novo istraživanje pokazuje da taj savjet možda nije toliko dobar. 

Kod pronalaženja zadovoljstva i ispunjenja zapravo se više radi o razumijevanju rasta u odnosu na fiksni način razmišljanja.

Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Stanford i Yale-NUS iz Singapura, otkrilo je da ljudi koji su fiksirani na određeni način razmišljanja, oni koji vjeruju da su rođeni za određene vještine i učenja manje su znatiželjni i motivirani za rast u odnosu na ljude koji razumiju da je otkrivanje interesa dio procesa.

Smjernica "pronađite svoju strast" infiltrirala se u kulturu samopomoći i ne pomaže uvijek ljudima, tvrde istraživači. Ljudima se zapravo govori da se opuste i pasivno pristupaju istraživanju, a ne da ozbiljno pristupe tome.

Bilo bi mnogo korisnije savjetovati ljude da razvijaju svoju strast umjesto da samo čekaju da se dogodi. 

Prema istraživačima, forsiranje rečenice "pronaći svoju strast" je pasivniji pristup koji samo potiče fiksni način razmišljanja.

Može navesti ljude da napuste interese pri pojavi prvih poteškoća. S druge strane, poticanje razmišljanja o rastu dovodi do toga da se ljudi istražuju različite interese i stvaraju mjesta za znatiželju, učenje i motivaciju.

S duge strane, rezultati ne obeshrabruju ljude da nastave u nečemu što su strastveni, istraživači samo objašnjavaju da će ono biti vjerojatno otkriveno pokušajima i pogreškama i da ljudi trebaju biti spremni. 

Prilagođavanje razmišljanja o rastu otvara prostor za stvaranje novih veza, tako da se ne događa samo da "pronađete" ono što vas čini sretnima, već da se aktivno razvijate svaki dan.