Strašne stvari na Pagu

Prizori brojnih kokoši natrpanih u kaveze izazvali su burne reakcije gledatelja nedavnog televizijskog priloga o farmi „kokoši nesilica" s Paga, koja je zavaravala potrošače prodajući njemačka jaja kao hrvatska. No zavaravajuće za javnost je i prikazivanje veselih kokoši kako slobodne trče po zelenim livadama. „Javili su nam se šokirani građani ne vjerujući da je dopušteno držati kokoši tako da se cijeli svoj život ne mogu niti okrenuti, stisnute u male kaveze iz kojih nikada neće izaći i osjetiti travu pod nogama, udišući smrad izmeta i gušeći se u isparavanjima amonijaka i drugih štetnih plinova. Stoga smo prijavili veterinarskoj inspekciji farmu 'Šimun', koja drži oko 2400 kokoši u kaveznom uzgoju, zbog kršenja Zakona o zaštiti životinja i vezanih pravilnika", kažu iz udruge Prijatelji životinja.

U prijavi su zatražili da inspekcija provjeri drži li farma kokoši u klasičnim kavezima, koji su zabranjeni u Hrvatskoj od ulaska u Europsku uniju, te osigurava li uvjete držanja propisane Pravilnikom o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica i Pravilnikom o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje. „Riječ je o pravilnicima starima gotovo 15 godina, koji propisuju doista minimalne uvjete držanja, pa je bilo kakva dobrobit životinja apsurdna. Boravak u kavezima, do trenutka slanja u klaonicu, za kokoši je nalik paklu. Njihova patnja je strašna jer cijele svoje kratke živote služe kao strojevi za proizvodnju jaja, bez mogućnosti kretanja, čeprkanja, osjećaja sunca na licu. Ne trče po travi kao u reklamama, čak ni u ekološkom uzgoju, već jedu riblje brašno, otpatke i smjese", pojašnjavaju iz Udruge.

Naglašavaju da je razlika između klasičnih i tzv. obogaćenih kaveza minimalna, a patnja kokoši gotovo jednaka. Kokoši, uz stalnu fizičku muku, trpe i psihičko zlostavljanje namjernim mitarenjem i regulacijom svjetlosti kako bi nesle više jaja. Tek rođene neželjene muške piliće u Hrvatskoj žive melju, a u nekim drugim državama ubijaju gušenjem jer nisu korisni u industriji jaja. Pilićima se strojno režu kljunovi kako se ne bi međusobno kljucali, pri čemu mnogi umiru od bolnih ozljeda. Od zagušljivih plinova otežano dišu i pate od upala očiju i pluća. Zbog ekstremnog stresa i fizičke iscrpljenosti, njihova tijela postaju lomljiva, a mnoge su izluđene u uskim kavezima u kojima ne mogu niti raširiti krila. Često im daju antibiotike i druge lijekove kako bi izdržale strašne uvjete do slanja u klaonicu, gdje ih postavljaju naglavačke, uranjaju u vodenu kupku s električnom strujom i potom im režu vratove.

Prijatelji životinja navode da u Hrvatskoj ne postoji inspekcija za zaštitu životinja, a premalo je veterinarskih inspektora koji bi kontrolirali uvjete držanja na svim farmama. Propisi su ionako zastarjeli i traže samo minimum koji se može zadovoljiti a da kokoši i dalje žive u strašnim uvjetima kao na farmi na Pagu. Kavezni uzgoj kokoši u tzv. obogaćenim kavezima dopušten je unatoč tome što je protivan odredbi Pravilnika o zaštiti životinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje: „Ni jedna životinja se ne smije držati u svrhu proizvodnje, ako se ne može razumno očekivati, na temelju njezinog genotipa ili fenotipa, da se može držati bez štetnog učinka po njezino zdravlje ili dobrobit."

Nažalost, dok ne vide prizore kao na farmi „Šimun" s Paga, vrlo malo ljudi razmišlja o strahotama koje se odvijaju u uzgoju radi jaja, gdje kokoši često gaze po mrtvim i istrunulim životinjama, živeći u pretrpanim prostorima, što dodatno pogoršava njihovo psihičko i fizičko stanje Stoga iz udruge Prijatelji životinja ističu da kupci imaju moć donijeti promjene: „Jaja nisu nužna namirnica; sva jela mogu se pripremiti bez njih. Odbijanjem kupnje jaja potrošači mogu značajno pomoći kokošima, svojem zdravlju i zaštiti okoliša." Recepti jela bez jaja i više informacija nalaze se na www.prijatelji-zivotinja.hr.