Što sve čini inteligenciju?

Teorija o multiplim inteligencijama koju je predstavio profesor s Harvarda Howard Gardner, tiče se postavke da je inteligencija skup različitih modaliteta, a ne samo jedna dominantna sposobnost.

O višestrukim inteligencijama Gardner je 1983. godine napisao i knjigu "Okviri uma: Teorija o multiplim inteligencijama", u kojoj je naveo 8 tipova inteligencije. Toj je skupini ove godine dodao još jednu. Mi vam donosimo svih devet Gardnerovih tipova inteligencije.

1. Prirodna inteligencija

Ova se inteligencija tiče sposobnosti življenja među drugim živim bićima - biljkama i životinjama, ali i osjetljivosti prema pojavama u svijetu prirode, kakve su oblaci i konfiguracija kamenja. Ova je sposobnost bila vrijedna u prošlosti ljudskoga roda, kad su ljudi prvobitno bili lovci, skupljači i farmeri. U suvremenom se svijetu ova inteligencija najviše vidi kod botaničara ili kulinarskih cheova.

2. Glazbena inteligencija

Glazbena inteligencija predstavlja sposobnost razlikovanja visine tona, ritma, boje zvuka i tona. Ona nam omogućava prepoznati, stvoriti, reproducirati glazbu i razmišljati o njoj, kako nam pokazuju skladatelji, glazbenici, pjevači i slušači. Često postoji i povezanost između glazbe i emocija. Osim toga, glazbena i matematička inteligencija mogu imati sličan proces razmišljanja. Ljudi koje krasi ova vrsta inteligencije često su osjetljiviji na zvukove, koji drugima promaknu.

3. Logično-matematička inteligencija

To podrazumijeva sposobnost računanja, zbrajanja, znanja o proporcijama, kao i izvođenje potpunih matematičkih operacija. Omogućava percepciju povezanosti uzroka i posljedica, ali i korištenje apstraktnog, simboličkog mišljenja, racionalno razmišljanje. Matematičari, znanstvenici i detektivi često imaju vrlo razvijenu logičnu inteligenciju. Ljudi koje krasi ovakva vrsta inteligencije zanimaju različiti uzorci ponašanja, katogorije i veze. Privlače ih aritmetički problemi, strategijske igre i eksperimenti.

4. Egzistencijalna inteligencija

Tiče se osjetljivosti i sposobnosti promišljanja o dubokoumnim pitanjima o ljudskom postojanju, smislu života, zašto živimo i odakle smo došli.

5. Interpersonalna inteligencija

Tiče se sposobnosti razumijevanja i interakcije s drugima. Uključuje i verbalnu i neverbalnu komunikaciju, sposobnost primjećivanja razlika među drugima, osjetljivosti na raspoloženje i temperament drugih ljudi, kao i sposobnost sagledavanja stvari iz više različitih perspektiva. Učitelji, socijalni radnici, glumci i političari skloni su interpersonalnoj inteligenciji.

6. Tjelesno - kinestetička inteligencija

Tiče se različitih tjelesnih sposobnosti, ali i osjećaja za vrijeme i usavršavanje sposobnosti koristeći jedinstvo uma i tijela. Sportaši, plesači, kirurzi i zanatlije ljudi su koje krasi ova vrsta inteligencije.

7. Lingvistička inteligencija

Tiče se sposobnosti razmišljanja i korištenja jezika kako bi se izrazila kompleksna mišljenja. Lingvistička inteligencija omogućava nam razumjeti red i značenje riječi, ali i korištenje meta-lingvističkih sposobnosti kako bismo se osvrnuli na svoju uporabu jezika. Ova vrsta inteligencije krasi pjesnike, romanopisce, novinare i javne govornike. Ljudi koji imaju ovu vrstu inteligencije uživaju u pisanju, čitanju, pričanju priča i rješavanju križaljki.

8. Intrapersonalna inteligencija

Ova se inteligencija tiče sposobnosti razumijevanja samoga sebe, svojih misli i osjećaja i korištenju toga za planiranje i upravljanje vlastitim životom. Intrapersonalna inteligencija krasi psihologe, duhovne vođe i filozofe. Ljudi koji imaju ovu vrstu inteligencije u mladosti su često bili sramežljivi, ali su vrlo svjesni svojih osjećaja.

9. Prostorna inteligencija

Ova se vrsta inteligencije tiče sposobnosti trodimenzionalnoga razmišljanja. Tiče se zamišljanja slike, grafičkih i umjetničkih sposobnosti i aktivne mašte. Nautičari, piloti, kipari, slikari i arhitekti najčešći su tip ljudi koje krasi ova vrsta inteligencije.