Središnje banke žele digitalne valute

Banka za međunarodna poravnanja (BIS) početkom godine objavila je istraživanje prema kojem 86 posto od 65 ispitanih središnjih banaka kaže kako provodi neke aktivnosti na razvoju digitalne valute središnje banke, bilo da je riječ o istraživanju, izradi koncepta ili razvoju pilot projekta. Gotovo 15 posto njih već ide u smjeru pilot projekta.

Nedavno je Europska središnja banka (ECB) objavila da uzimajući u obzir ubrzanu digitalizaciju, promjene u načinima plaćanja i pojavu kriptovaluta, istražuje mogućnost izdavanja digitalnog eura, kao dodatka uz gotovinu i rješenja za plaćanja koja pruža privatni sektor.

Nakon javnih konzultacija koje su završene sredinom siječnja, ECB će sada razmotriti treba li započeti sredinom godine projekt uspostave digitalnog eura. Takav projekt adresirao bi ključna dizajnerska i tehnička pitanja te dao ECB-u potreban alat da bude spreman izdati digitalnu valutu kad odluka o tome bude donesena.

Zamjenik guvernera talijanske središnje banke Piero Cipollone kazao je u petak za CNBC da pojačani fokus središnjih banaka na digitalnu valutu proizlazi iz općenitog odmaka ljudi od gotovine, dodajući da bi to „moglo potkopati jednu od temeljnih funkcija središnjih banaka" - izdavanje novca.

„U okruženju u kojem gotovinu sve manje koriste i potrošači i trgovci, jer se cijeli ekosustav kreće prema digitalizaciji, želimo zamijeniti funkcionalnost gotovine s nečim digitalnim, ali da konceptualno bude što je moguće bliže gotovini", izjavio je Cipollone.

Benoit Coeure, nekadašnji član ECB-a, a sada na čelu BIS inovacijskog huba, kaže kako bi o digitalnoj valuti središnjih banaka trebalo razmišljati kao o jednoj vrsti novca koji središnje banke izdaju da bi se prilagodile novoj, suvremenoj infrastrukturi.

Ipak, sve slabije korištenje gotovine nije jedini razlog zašto se središnje banke kreću u smjeru digitalne valute.

Direktor u konzultantskoj tvrtki Exante Data za područje azijsko-pacifičke regije Grant Wilson kazao je za CNBC da se znatan dio istraživanja vezanih uz digitalni novac u središnjim bankama intenzivirao nakon što se Facebook uključio u projekt Libra, koji po njegovim riječima ima potencijal izazvati sustavne implikacije na financijsku sustav. On smatra da su u tom trenutku središnji bankari počeli shvaćati da im prijeti opasnost te zaključili „ako ih ne možemo pobijediti, priključimo im se".

Inače, digitalne valute središnjih banaka koristile bi pogodnosti od iste tehnologije koju koriste i privatne kriptovalute, omogućivale bi brzo plaćanje, brža namirenja i niže transakcijske troškove, pogotovo prilikom prekograničnih plaćanja.

Također, smatraju stručnjaci, one bi osigurale financijsku uključivost, prodirući do dijelova stanovništva koji nemaju bankovne račune. No, nasuprot privatnim kriptovalutama, digitalni novac središnjih banaka bio bi centraliziran i svaka jedinica digitalne valute bi imala istu vrijednost kao novčana jedinica.

Zasad još nema konsenzusa oko načina na koji bi se digitalni novac središnjih banaka izdavao. Istražuju se dva oblika - veleprodajni (kojeg bi izdavale samo financijske institucije za svoju financijsku infrastrukturu) ili maloprodajni, u kojem bi digitalna valuta bila raspoloživa za opću javnost. No, odlučivanje o tome još nije na redu, jer je zasad sve tek u ranoj fazi razmatranja tehničkih zahtjeva kako bi takve valute uopće postale operativnima.