Skladan hlad urbanog života

Vani je vruće. Jako vruće. Unutar novosagrađenih palača od čelika i stakla temperatura je bitno niža, zahvaljujući rashladnim uređajima. No, podnošljiva temperatura ima svoju cijenu – ogromnu potrošnju energije i izbacivanje vrućeg zraka u okoliš, podižući temperaturu okoline za nekoliko stupnjeva.

Ovakvu sliku pruža većina gradova u svijetu. Čak i u hladnijim klimatskim pojasevima ljeto je postalo vruće, dovoljno da se ljudi osjećaju neugodno, ali isto tako i da često ugrožava zdravlje.

U budućnosti bi valovi vrućine mogi postati i češći i snažniji, upozoravaju klimatolozi. Dobra je vijest da je jedan od načina za rashlađivanje gradova vrlo jednostavan: više drveća. Tako je, između ostalih savjetnika, i skupina danskih znanstvenika preporučila gradovima sadnju više drveća i zelenih površina, jer drveće ljeti daje ugodnu hladovinu i prerađuje ugljični dioksid.

Više drveća rashlađujuća je i ekološki svjesna alternativa klimatiziranim vrućim gradovima. No, može li drveće rasti u suživotu s gradskom vrevom, osim u parkovima za koje nije baš lako pronaći mjesto? Naravno da može. Općina Frederiksberg, dio danske prijestolnice Kopenhagena i najgušće naseljena urbana sredina u cijeloj Skandinaviji, ispunjena je tisućama stabala. Drveće je posvuda.

„Vjerujem da držimo neslužbeni rekord po broju stabala na kilometar ceste“, veselo komentira glavni vrtlar Frederiksberga Karsten Klintoe.

Već desetljećima općina zastupa stav da svi stanovnici trebaju moći vidjeti barem jedno stablo iz svog stana ili kuće, a drveće se može uklanjati jedino u posebnim okolnostima.

„Drveće predstavlja važan dio našeg identiteta. Istraživanja su pokazala da se ljudi jednostavno osjećaju bolje i veselije kada su u dodiru s prirodom. Kada možete vidjeti drvo, imate osjećaj za godišnja doba i vremenske prilike na način na koji to inače nije moguće u urbanoj sredini“, dodaje Karsten Klintoe.

Drveće vas čini sretnim, daje hlad i boje, to su žive skulpture i pomažu nam u borbi protiv zagađenja. Ne mogu dovoljno nahvaliti drveće
Margit Oersted

Začudo, političari na vlasti u Frederiksbergu nisu pripadnici Zelenih grlitelja drveća, već je posljednjih nekoliko desetljeća na vlasti Konzervativna stranka.

Naime, Margit Oersted, dužnosnica odgovorna za ekološku politiku općine smatra da zaštita drveća i zelenila nije nešto što bi ekskluzivno pripadalo lijevim političkim opcijama.

„Drveće vas čini sretnim, daje hlad i boje, to su žive skulpture i pomažu nam u borbi protiv zagađenja. Ne mogu dovoljno nahvaliti drveće“, naglašava Margit Oersted.

I tako, jedino u slučajevima kada je na najfrekventnijim dijelovima prometnica nemoguće naći drugo mjesto za autobusne trake na kolniku, stajališta autobusa, automobila, parkirna mjesta i obvezne biciklističke staze, općina će nevoljko popustiti i srušiti drveće.

„Ali u tim slučajevima odmah nalazimo najbliže moguće mjesto i ponovno sadimo drveće“, objašnjava glavni vrtlar Karsten Klintoe.

Rashlađivanje
- rashlađivanje zgrada i urbanih naselja postaje jedna od glavnih briga u budućnosti

- klimatizacija troši velike količine energije i podiže temperaturu u okolini zgrada

- rashlađivanje na ekološki svjesniji način može se postići pažljivijim biranjem arhitektonskih rješenja, materijala i konstrukcija koje omogućuju ugodnu temperaturu bez uporabe električnih rashladnih sustava

- drveće i ostalo zelenilo može pomoći u rashlađivanju svojom hladovinom, no potrebno je posaditi različite vrste drveća kako ne bi bilo moguće da jedna bolest ubije većinu stabala, te kako bi otpornije vrste mogle preživjeli duža razdoblja bez vode

Izvor: Danska akademija tehničkih znanosti