Regionalni projekt uvrštavanja stećaka na popis svjetske baštine

Ministri kulture Hrvatske, Srbije i Crne Gore - Božo Biškupić, Nebojša Bradić i Branislav Mićunović te ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović u ponedjeljak se u Sarajevu potpisali pismo namjere kojim su potvrdili spremnost i početak priprema za zajedničko nominiranje stećaka za uvrštenje na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Četvorica ministara svojim su potpisima na taj dokument odredili aktivnosti, rokove i nositelje tih aktivnosti potrebnih za pripremu dokumentacije kakvu traži UNESCO da bi razmatrao uvrštenje srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika što se nalaze u državama u regiji na popis materijalnih kulturnih dobara važnih za cijeli svijet.

Najveći broj stećaka je u Bosni i Hercegovini i procjenjuje se da ih je više od 66.000, oko 4.000 je u Hrvatskoj te oko 6.000 u Srbiji i 3.000 u Crnoj Gori.

Ministar Biškupić je ocijenio kako projekt zajedničke nominacije stećaka na popis svjetske kulturne baštine jasno pokazuje da je kultura stećaka prešla političke granice država, iako je istodobno sastavnicom nacionalnih kultura svake od četiriju država.

Istaknuo je kako je skrb o kulturnoj baštini zajednička obveza, a ne tek rezultat dobre volje jer je ta baština tek "posuđena" od budućih generacija.

"Zajednički upis stećaka na popis svjetske kulturne baštine ujedno je i paradigma onoga što UNESCO u zadnje vrijeme propagira, a to je da se regionalni fenomeni koji su zajednički za više država zajednički i upisuju na UNESCO-ov popis", Božo Biškupić"Budući da smo toga svjesni, i ubuduće ćemo fenomene koji su zajednički i obraditi zajednički, a prema UNESCO-ovu popisu postavit ćemo se vrlo aktivno", istaknuo je Biškupić. Podsjetio je kako je Hrvatska na UNESCO-ov popis uspjela uvrstiti sedam kulturnih lokaliteta, no i sedam fenomena nematerijalne baštine od kojih su neki također prekogranični i to u BiH.

Srbijanski, crnogorski i bosanskohercegovački ministri također su potvrdili spremnost na daljnju regionalnu suradnju u području kulture, uključivo i zajedničku zaštitu kulturnog naslijeđa.

"Ovakvi projekti mogu zbližavati zemlje i u brojnim drugim inicijativama", kazao je srbijanski ministar kulture Bradić.

Stručnjaci iz četiriju država od ponedjeljka počinju pripremati dokumentaciju o stećcima, nužnu za podnošenje kandidature UNESCO-u, a procjenjuje se kako bi taj posao zbog zahtjevnosti mogao potrajati i do tri godine.

Nakon potpisivanja pisma namjere, ministar Biškupić sastao se sa srbijanskim ministrom kulture Nebojšom Bradićem, s kojim je razgovarao o povratu kulturnih dobara, priopćeno je iz Ministarstva kulture. Biškupić je ocijenio da su učinjeni veliki pomaci na povratu, izložio probleme koji još uvijek na tom planu postoje te izrazio želju da se taj proces što prije okonča. (hina/metro-portal)