Recept za tunu: novo normalno nenormalne budućnosti

Klimatske promjene imaju veliki negativni utjecaj na globalnoj razini, a učinci se ne osjete samo na kopnu, već i u moru. Moge vrste migriraju u potrazi za hranom i boljim uvjetima, dok druge nestaju.

Uz dodatni pritisak na riblje stokove uslijed prekomjernog izlova i uništavanja staništa, mnoge priobalne zajednice promjene osjete već danas.

Manje ribe znači manje hrane i manje prihoda za one ljude čiji životi ovise o moru, a svaka promjena ima dalekosežan utjecaj na prirodu, gospodarstvo i društvo u cjelini.

WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode je 2020. godine provela istraživanje u utjecaju klimatskih promjena na mali gospodarski ribolov u zemljama u razvoju.

Posljedice su negativne za većinu vrsta riba koje se love u malom gospodarskom ribolovu, uključujući one komercijalno najvažnije kao što su srdele, inćuni i tuna.

Promjene će najviše osjetiti zajednice za koje je ribarstvo glavni izvor hrane i prihoda, ali i sve zemlje koje uvoze proizvode iz ribarstva. Europska unija je jedan od najvećih uvoznika, a polovica uvoza dolazi iz zemalja u razvoju.

Što to znači za globalnu sigurnost hrane u svijetu koji će zbog porasta stanovništva trebati više morskih resursa nego ikad prije? Što ako ono što danas uzimamo zdravo za gotovo sutra postane nedostupno? O tome govori i "Recept za tunu", znanstveni monolog Sandre Vlašić.     

Kako odabrati bolju budućnost?

Znanstvenici procjenjuju da bi održivo upravljanje ribarstvom, ako se provodi na globalnoj razini, moglo povećati biomasu ribe u oceanima za 60%, ali samo ako se globalno zagrijavanje zadrži unutar 1,5°C. Održivo upravljanje uključuje i smanjenje odbačenog ulova, povećanje potražnje za malim i brzorastućim vrstama riba, te prelazak na održivi uzgoj proizvoda iz ribarstva.

"Alternativne budućnosti su moguće, a na nama je da iskoristimo sva dostupna znanja i tehnologije koje mogu olakšati bolje upravljanje morima i oceanima, vodeći pritom računa da stvorimo snažne, otporne i sigurne zajednice", zaključio je Danijel Kanski, voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Za više informacija o tome kako svatko od nas može učiniti razliku posjetite WWF-ov  vodič za kupnju održivih proizvoda iz ribarstva ili izračunajte kako vaš morski tanjur utječe na klimu, a ako ste propustili prethodne monologe kliknite OVDJE (Leon Lučev) i OVDJE (Nina Violić).