Računalni centri moraju postati održiviji

Računalni centar Telekomovog T-Systemsa u Biereu kod Magdeburga je po navodima koncerna jedan od najvećih cloud data centara u Europi. Poslovni korisnici tu čuvaju svoje podatke. Na raspolaganju im je više stotina petabajta memorije (1.000.000.000.000.000). Vrlo brzo nakon prvog bunkera za čuvanje podataka T-Systems je pored njega izgradio drugi.

U Njemačkoj vlada pravi boom izgradnje novih podatkovnih čvorišta. To je s jedne strane zato što je poduzećima važno čuvati svoje podatke na serverima u Njemačkoj. S druge strane potrebu povećava takozvani Edge computing. U industriji 4.0 i budućem autonomnom upravljanju vozilima nastaje mnoštvo podataka, koji moraju biti obrađeni na licu mjesta. To zahtijeva brojna decentralizirana čvorišta.

Tako nacionalni i međunarodni ponuđači cloud-usluga kao Google i Amazon investiraju puno u Njemačkoj, kako je pokazala jedna studija berlinskog instituta Borderstep. I to iako je u Njemačkoj struja jako skupa.

Glad za podacima i strujom

U Njemačkoj ima oko 50.000 računalnih centara svih veličina, kaže stručnjak za Green IT Ralph Hintermann iz Borderstepa. Računalni centri pripadaju IT-poduzećima, državnim ustanovama, sveučilištima, bankama, industrijskim poduzećima. Oni troše oko 12,4 milijardi kwh struje godišnje, a to je gotovo jednako koliko troši Berlin.

„Potreba za kapacitetom računala se od 2010. udeseterostručila", kaže Hintermann. Istina, potreba za energijom po gigabajtu u računalnim centrima je danas 12 puta manja nego prije deset godina, ali potreba za kapacitetom računala je neutralizirala napredak učinkovitosti. Ipak, mogućnosti štednje energije nisu svuda potpuno iskorištene.

Kad se radi o učinkovitosti presudno je hlađenje: ono troši gotovo isto toliko energije koliko i obrada podataka. Dok se ranije hladilo cijelu prostoriju da se serveri ne zagrijavaju previše, danas se hladni zrak odvaja od toplog i ciljano vodi do servera.

Serveri okruženi vodom

U nekim računalnim centrima se za hlađenje upotrebljava voda jer ona bolje prima toplinu nego zrak. Profesor Volker Lindenstruth sa Sveučilišta u Frankfurtu, stručnjak za računala velikoga kapaciteta, razvio je patentirani postupak za hlađenje superkompjutora. Računala se slažu jedno iznad drugoga u ormare kod kojih na stražnjoj strani prolaze cijevi s vodom u zatvorenom krugu. Jedno start-up poduzeće već prodaje takve rashladne sustave industrijskim poduzećima.

Toplinom servera grijati stanove

Računalni centar u neboderu Eurotheum u Frankfurtu grije cijelu zgradu s uredima, hotelskim sobama i ugostiteljskim objektima. I Volkswagen Financial Services AG je 2017. napravio računalni centar u jednoj bivšoj vojarni u Braunschweigu s modernim hlađenjem i ekološki proizvedenom strujom. Toplina iz računalnog centra opskrbljuje toplom vodom 100 kuća u susjedstvu.

Takvi projekti mogu se ostvariti samo ako ponuđači energije i gradski planeri sjednu za isti stol. U Njemačkoj se to dosad rijetko događa. A u Stockholmu u Švedskoj topla voda iz rashladnog sustava računalnih centara se odvodi u gradski sustav toplinske energije, u Švicarskoj se tako grije nekoliko gradskih bazena.

Toplinu koristiti u proizvodnji hrane

Jedna vizija budućnosti je izgradnja staklenika u blizini računalnih centara i korištenje toplinske energije za uzgoj voća, povrća, riba ili algi. I to usred grada. Puno govori u prilog takvoj simbiozi: tzv. vertical farming treba sve više podataka, računala daju tijekom cijele godine pravu temperaturu.

I staro može postati učinkovito

Modernizirati stariji računalni centar ne prekidajući njegov rad je teško. Prevelik je rizik od gubitka podataka, smatra Hintermann. Ali, ima mogućnosti poboljšanja učinkovitosti softwarea i hardwarea. Institut za energetiku i racionalnu primjenu energije (IER) sa Sveučilišta u Stuttgartu početkom godine je objavio smjernice za održive računalne centre. Jedna od preporuka je optimalno opterećenje. I kad ih se ne koristi serveri troše puno struje ako su uključeni.

Zbog sigurnosti se tolerira povremeno slabije opterećenje servera kako bi se izbjeglo nedostatak kapaciteta kad je potrebno obraditi veliku količinu podataka, navodi IER. I preporučuje povećanje opterećenja, isključenje „zombie-servera" i držanje komponenti i koncepata na najnovijoj razini.

Stručnjak iz Borderstepa Hintermann još ukazuje na prednosti inteligentnog upravljanja opterećenjem. Neki procesi kao što je backup ili konsolidacija datoteka ne moraju se provoditi kad je opterećenje veliko. Njih se može odgoditi i onda obaviti kad bude na raspolaganju više ekološki proizvedene struje, kaže Hintermann.