Račići u stanju proždrijeti plastiku u četiri dana

Dosad se vjerovalo da se raspad plastike u morima odvija uglavnom sporim procesima - djelovanjem valova ili propadanjem tijekom dugotrajnog izlaganja suncu, piše Independent.

No znanstvenici s irskog Sveučilišta Cork (UCC) otkrili su da su sitni amfipodni rakovi, koji žive u slatkovodnim ekosustavima u stanju vrlo brzo razgraditi mikroplastiku - komadiće manje od 5 mm za manje od 100 sati, dok se oni ne pretvore u nanoplastiku, čestice manje od jednog mikrometra.

"Otkrili smo da su slatkovodni amfipodni račići 'Gammarus duebeni' za manje od četiri dana u stanju usitniti mikroplastiku u različite oblike i veličine, uključujući i čestice nanoplastike", rekla je voditeljica studije, dr. Alicia Mateos-Cardenas s UCC-a.

"I premda ova vrsta rakova živi u irskim potocima, oni pripadaju većoj životinjskoj skupini beskralježnjaka koje u cijelom svijetu nalazimo u slatkovodnim ekosustavima i u oceanima. Naše otkriće je vrlo značajno za razumijevanje 'sudbine' mikroplastike u okolišu", rekla je dr. Mateos-Cardenas.

Pojašnjava da slatkovodni beskralježnjaci usitnjavaju mikroplastiku u sklopu uobičajenog probavnog procesa, no upozorava da ova spoznaja nije nužno dobra vijest kada je riječ o plastičnom otpadu koji onečišćuje oceane i vodene putove.

Irski znanstvenici otkriće smatraju "alarmantnim".

Pojašnjavaju da, premda je otprije poznato da mikroplastika redovito ostaje u probavnom sustavu morskih ptica i riba, najnovije otkriće ukazuje na to da bi manje čestice nanoplastike mogle prodrijedi i dalje - u stanice i tkiva te bi bilo puno teže predvijeti posljedice njihova taloženja ondje.

"Spoznaja da sitni račići u tako kratkom vremenu uspijevaju 'proizvesti' golemu količinu nanoplastike posebno zabrinjava nas znanstvenike", istaknuli su autori studije.

"Ova vrsta beskralježnjaka vrlo je značajna za ekosustave jer je hrana pticama i ribama. Posljedično, takvi sićušni, oku nevidljivi djelići nanoplastike mogu ući u prehrambene lance. Saznanja iz ove studije pomoći će nam da shvatimo ulogu životinja u razgradnji plastike u našim vodama, no bez sumnje je potrebno hitno provesti dodatna istraživanja kako bismo otkrili potpuni utjecaj tih čestica na okoliš.", upozorila je dr. Mateos-Cardenas.