Pronađen Zemljin veliki brat?

Novi planet kojeg su znanstvenici nedavno otkrili odličan je kandidat za mogućnost podržavanja života na svojoj površini i time potencijalno zanimljiv za ljudsko naseljavanje, piše američki portal space.com, a prenosi Hina.

Planet se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvijezde, relativno uskom pojasu u kojem temperature nisu ni previsoke ni preniske da bi tekuća voda mogla postojati na površini planeta.

"Sveti Gral istraživanja egzoplaneta je pronaći planet koji orbitira oko zvijezde na pravoj udaljenosti tako da nije preblizu, gdje će zbog visoke temperature ispariti sva voda, niti previše daleko gdje će se sve zamrznuti", rekao je Steven Vogt, astronom na Sveučilištu u Kaliforniji, Santa Cruz, za SPACE.com.

"On je upravo u središtu nastanjive zone. Nema dvojbe ili rasprave o tome, on nije na rubu, već je baš u središtu", rekao je Vogt.

Vogt je jedan od autora te studije, koju je predvodio Guillem Anglada-Escude i Paul Butler iz Instituta Carnegie za znanost, privatne, neprofitne istraživačke organizacije sa sjedištem u Washingtonu.

"Taj je planet novi najbolji kandidat za podršku tekućoj vodi i, možda, životu kakav poznajemo", istakao je Anglada-Escude u priopćenju.

Znanstvenici procjenjuju da je planet, nazvan GJ 667Cc, barem 4,5 puta masivniji od Zemlje, što ga čini tzv. "super-Zemljom". Treba mu oko 28 dana da opiše jedan orbitalni krug oko svoje zvijezde, koji se nalazi samo 22 svjetlosne godine daleko od Zemlje, u sazviježđu Škorpiona.

"To je u osnovi naš susjed. To je u vrlo neposrednoj blizini. Postoji samo oko 100 zvijezda koje su nam bliže od toga", rekao je Vogt.

Zanimljivo je da zvijezda GJ 667C, pripada trostrukom zvjezdanom sustavu. GJ 667C je patuljak M-klase koji ima oko trećine mase sunca, i može se vidjeti teleskopom sa Zemlje, rekao je Vogt.

Otkriće planeta oko zvijezde GJ 667C predstavlja iznenađenje za astronome, jer cijeli zvjezdani sustav ima različit kemijski sastav od našeg sunca. Sustav ima puno manju prisutnost teških elemenata (elemenata težih od vodika i helija), kao što su željezo, ugljik i silicij.

Slučajno bi otkriće moglo značiti da potencijalno naseljivi izvanzemaljski svjetovi mogu postojati u većoj raznolikosti okruženja nego što se ranije mislilo da je moguće, rekli su istraživači.

Detaljni rezultati studije bit će objavljeni u časopisu Astrophysical Journal Letters.