Prerađivačka industrija dnevno gubi 150 radnih mjesta

Broj zaposlenih u hrvatskoj prerađivačkoj industriji pada za 150 dnevno, a ne donesu li se hitno mjere za suzbijanje krize do kraja godine moglo bi biti izgubljeno više od 50 tisuća industrijskih radnih mjesta, istaknuli su čelnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na današnjoj konferenciji za novinare.

Direktor udruženja Cro industrija pri HUP-u Vladimir Kovačević predstavio je HUP-ov paket hitnih mjera za spas industrijskih radnih mjesta u kojem se traži izjednačavanje rokova plaćanja privatnog sektora državi i javnom sektoru i obveza tih sektora prema privatnom, a uz ostalo se predlaže i plaćanje PDV-a na naplaćenu realizaciju, odgoda plaćanja poreza na dobit, vraćanje roka plaćanja carina sa 10 na 30 dana, reprogram obveza industrije prema HBOR-u i osnivanje interventnog garancijskog fonda kroz koji bi poduzeća zahvaćena krizom mogla od države dobiti garanciju za kredite HBOR-a i poslovnih banaka.

Spomenuto je i uvođenje neradnog petka čime bi se troškovi rada smanjili za 20 posto, a država, poslodavci i sindikati bi radnicima za izgubljeni radni dan uplaćivali 60 posto plaće pri čemu bi se država odrekla poreza i doprinosa.

Predsjednik Cro industrije Vladimir Ferdelji upozorio je da će se sadašnji gubitak od 150 radnih mjesta dnevno povećati ne reagira li se na vrijeme.

Prema rezultatima istraživanja koje je HUP proveo među 117 industrijskih poduzeća, 83 posto njih osjeća posljedice globalne krize u gubitku tržišta, 59 posto ima problema s financiranjem, a 16,2 posto s likvidnošću. Trećina ih je smanjila broj zaposlenih, 39 posto je zamrznulo plaće, 14,5 posto ih je smanjilo, 45 posto smanjilo je troškove marketinga i istraživanja, a 30 posto snizilo je cijene svojih proizvoda.Budemo li čekali lokalne izbore to će nas stajati novih 10.000 izgubljenih radnih mjesta, a isto toliko bilo bi spašeno da su uvažena naša upozorenja i prijedlozi otprije nekoliko mjeseci, rekao je Ferdelji.

Glavni direktor HUP-a Đuro Popijač ocijenio je da je Hrvatska u dubokoj gospodarskoj krizi čemu je značajno pridonijelo ignoriranje pokazatelja koji su ukazivali na njezin dolazak.

Po njegovoj ocjeni u Hrvatskoj se ne upravlja krizom i ne donose se prave mjere, dok istovremeno druge zemlje poduzimaju vrlo konkretne korake.

Zaključio je da je gospodarstvo "u slobodnom padu" te dodao da će bez hitnih mjera pad završiti bez padobrana pa je pitanje u koliko će se komada gospodarstvo raspasti i hoće li ga biti moguće ponovo sastaviti. (hina/metro-portal)