Premijerko, spasite znanstvene knjige i časopise

U apelu, koji je danas dostavljen Hini, društvo moli premijerku da se osobno upozna s problemom znanstvenog izdavaštva te da osobnom intervencijom spriječi moguću katastrofu na tom području.

"Ako časopisi ili nizovi znanstvenih knjiga, koji inkarniraju dugotrajne znanstvene i kulturne tradicije, te predstavljaju općenacionalne vrijednosti, zbog jedne nepromišljene odluke prestanu izlaziti, neće ih biti moguće obnoviti u tzv. povoljnijim financijskim prilikama", navodi se u apelu te dodaje kako je znanstveni i kulturni entuzijazam moguće uništiti materijalnim mjerama, ali ga nije moguće regenerirati - materijalnim sredstvima.

Kako se navodi, po raspoloživim podatcima, u proračunu za 2010. za sufinanciranje znanstvenih časopisa predviđeno je 4,78 milijuna kuna, što je u odnosu prema 2005. godini 17 milijuna kuna manje, a s obzirom na vrijednost svega 28,1 posto. Omjer je još nepovoljniji ako se uzme u obzir, kako se dodaje, porast broja časopisa i porast troškova izdavanja. Dok je prosječna visina potpore 2005. po časopisu bila 86.294 kune, za 2010. predviđena je prosječna potpora od samo 22.761 kunu po časopisu, ili 27 posto.

Trenutačni dug za sufinanciranje znanstvene knjige 2008. i 2009. iznosi 23,8 milijuna kuna (uz 213 neocijenjenih naslova).

Još je teže stanje, kako se napominje, sa znanstvenim knjigama i visokoškolskim udžbenicima. Na natječaju za 2008. odobreno je sufinanciranje 594 naslova. Dosad je isplaćena potpora za 358 naslova, tako da dug iz prošle godine iznosi 8,32 milijuna kuna.

Na natječaju za 2009. godinu do studenoga 2009. odobreno je sufinanciranje 372 naslova (213 naslova još nisu ocijenjeni), za što je potrebno 15,5 milijuna kuna. Po tome, trenutačni dug za sufinanciranje znanstvene knjige 2008. i 2009. iznosi 23,8 milijuna kuna (uz 213 neocijenjenih naslova). U tom kontekstu, kako se navodi, treba napomenuti da je 2004. pri rebalansu proračuna od svote namijenjene financiranju znanstvene knjige oduzeto 10 milijuna kuna koji nikada nisu nadoknađeni.

"Iz navedenih podataka jasno proizlazi da je znanstveno izdavaštvo u Hrvatskoj, zbog višegodišnjega kontinuiranog pada javne potpore, dovedeno do ruba izdržljivosti i prije nego što su nastupile recesijske okolnosti.

Zato bi svaka primjena antirecesijskih mjera na znanstveno izdavaštvo dovela do kolapsa sustava s nesagledivim posljedicama za hrvatsku znanost, kulturu i nacionalni identitet uopće", stoji, uz ino, u apelu koji je potpisao predsjednik Hrvatskoga filozofskog društva Lino Veljak.

Apel za spas znanstvenih časopisa i znanstvene knjige donijela je Skupština Hrvatskoga filozofskog društva na sjednici 27. studenoga 2009. (hina/metro-portal)