Potpisi za meso od kokošjega pera

Udruga Prijatelji životinja pridružila se međunarodnoj građanskoj inicijativi kojoj je krajnji cilj prikupiti milijun potpisa da se u Europi počne ulagati u spasonosnu tehnologiju proizvodnje mesa bez životinja. U cijeloj Europi, osim milijun potpisa, potrebno je i prijeći zadani prag u najmanje sedam država članica da bi se ovaj prijedlog iznio pred Europsku komisiju. Prijatelji životinja, koji su predstavnici za skupljanje potpisa i jedni od pokretača inicijative, ističu da je bitno da svi ostave potpis i daju svoj glas na https://eci.ec.europa.eu/025/public/#/screen/home.

Pojašnjavaju da su pandemije, globalno zatopljenje, krčenje šuma, zagađenje oceana, glad u svijetu, uništavanje ekosustava i kontinuirano izumiranje vrsta usko povezani s uzgojem životinja radi hrane. Prema procjenama prošlogodišnjeg globalnog izračuna ugljičnog otiska, na čemu je radilo 76 znanstvenika iz 57 istraživačkih institucija u 15 zemalja, imamo samo oko 10 godina da izbjegnemo klimatsku prijelomnu točku. Šokantno je da je otprilike 51 % emisija stakleničkih plinova na našemu planetu povezano s konzumiranjem mesa uzgojenih životinja!

No budući da danas postoje alternative u vidu sve popularnijeg biljnog i kultiviranog mesa (i drugih životinjskih proizvoda), koje mogu proizvesti istu količinu mesa uz 99 % manje emisija stakleničkih plinova, sa sigurnošću se može reći da postoji tehnologija za spašavanje svijeta.

„U Hrvatskoj trebamo skupiti 8500 potpisa pa pozivamo sve da daju svoj potpis i potpomognu uspjehu ove važne i prijeko potrebne inicijative za opstanak svih nas na Zemlji i za opće dobro", izjavili su iz Prijatelja životinja.

Ukazuju da je sada trenutak da se uloži u dodatna istraživanja u nevjerojatnu tehnologiju koja može spasiti čovječanstvo, životinje i planet. Zahvaljujući začinima biljno meso ima vrlo sličan okus i teksturu kao meso životinja, a proizvedeno je od biljnih proteina, najčešće graška ili soje. Dostupno je u gotovo svim trgovinama i proizvode ga i hrvatski proizvođači.

Što se pak tiče kultiviranog mesa, ono ima identičnu strukturu i sastav kao i meso životinja, a pritom nitko ne stradava. Kultivirana (stanična) poljoprivreda tehnološka je grana koja nema veze s genetskim modificiranjem, a omogućava proizvodnju sigurnijeg, zdravijeg i „čišćeg" mesa, mlijeka, jaja, kostiju, kože i drugih organskih materijala izravno u laboratoriju počevši od nekoliko stanica koje se umnožavaju gotovo neograničeno. Stanice se uzimaju bezbolnom biopsijom pa je od kokoši dovoljno čak i otpalo pero.

Sigurnost kultiviranog mesa nikada nije bila upitna, no stočarska industrija jakim lobijem pokušava opstruirati razvoj ove inovativne i spasonosne tehnologije. Bez obzira na to, predviđa se da će tijekom sljedećih nekoliko desetljeća laboratorijsko meso i izravni izvori biljnih bjelančevina zauzimati značajan tržišni udio od 1,7 trilijuna dolara industrije mesa od životinja i ribolovne industrije.

„Inicijativu za koju prikupljamo potpise trebali bi podržati svi, neovisno o načinu prehrane. Molimo sve da izdvoje minutu i daju podršku ekološkom, čistom i kontroliranom uzgoju mesa, kao i zdravijem biljnom mesu, bez antibiotika, gnoja, tumora i patnje. Porast nove tehnologije proizvodnje hrane omogućit će naš opstanak na planetu, a posljedično i zatvaranje svih klaonica", zaključuju iz Udruge.

Više informacija o kultiviranom i biljnom mesu te predavanje pomoćnog direktora u The Good Food Institutu (GFI), izraelskoj neprofitnoj organizaciji koja promiče biljne i stanične alternative životinjskim proizvodima, može se vidjeti na www.prijatelji-zivotinja.hr.