Posljedice promjene klime: Umjesto bakalara srdele

Oštar vjetar, trava na dinama koja se pod njim povija i školjke u pijesku - to je slika koja se povezuje sa Sjevernim morem. No i ovdje se uočavaju posljedice promjene klime, prije svega ispod površine mora. Zbog toga što ono postaje sve toplije u njega se "doseljavaju" novi stanovnici koji su do sada radije živjeli tamo gdje je more bilo toplije. Na primjer Pacifička kamenica. Do sada je njoj Sjeverno more bilo prehladno, dok je danas, kako nas upućuje morski ekolog Christian Buschbaum, ima na cijelom području plitkog mora u Njemačkoj. Buschbaum je stacioniran na Syltu i odande za Institut Alfreda Wegenera istražuje organizme koji žive u plitkom moru.

Pacifičkoj kamenici, kaže, treba temperatura od najmanje 18 stupnjeva nekoliko tjedana godišnje u komadu da bi se mogla razmnožavati. A plitko more oko Sylta je taj uvjet zadnjih nekoliko godina moglo bez problema ispuniti. Prema navodima Saveznog ureda za brodsku plovidbu i hidrografiju (BSH) Sjeverno more je u 2016. imalo prosječnu temperaturu 11 stupnjeva, što je druga najviša vrijednost od 1969. godine. Samo je 2014. godine Sjeverno more s 11,4 stupnja u prosjeku bilo toplije.

Kamenice kao "zaštitari" dagnji

To za posljedicu ima da su se nekadašnji grebeni s dagnjama postali grebeni kamenica. Kamenice, međutim, ne potiskuju dagnje, objašnjava Buschbaum za DW: "Dagnje se skrivaju između kamenica, prije svega u donjem pojasu grebena, to ih čak štiti od neprijatelja." Moglo bi samo, dodaje, doći do malo rivalstva zbog hrane, ali ne toliko dramatično da bi to ugrozilo opstanak obje vrste.

I srdele i inćuni se osjećaju sve ugodnije u Sjevernom moru. Još u 1970-im i 1980-im godinama tu i tamo u ovome moru moglo ih se naći, ali u međuvremenu se ova plava riba u njemu udomaćila i mlade srdelice sve češće plivaju prema sjeveru. Morski ekolog Buschbaum živa bića koja se kod viših temperatura "bude" u Sjevernom moru i tamo počinju uspješno razmnožavati zove "ekološkim spavačima". "Duga hladna razdoblja su prije dugo sprječavala 'doseljenike' koji vole toplo da rastu i razvijaju se", objašnjava zaključujući kako su se uvjeti za neke vrste popravili.

Teška vremena za bakalar u Sjevernom moru

Sjeverno more je za bakalar južna granica njegovog staništa. No porast temperature nema samo negativne posljedice za ovu vrstu ribe. I sjevernija mora postaju toplija pa tako i Barentsovo more na granici sa Sjevernim ledenim morem zbog čega se stanište bakalara sada širi prema sjeveru.No nisu svi stanovnici Sjevernog mora oduševljeni porastom temperature u njemu. Bakalar je tako ugrožen s dvije strane. S jedne strane prekomjernim ulovom, a s druge strane ovoj ribi koja voli hladna mora Sjeverno polako postaje pretoplo. "Na bakalar se zagrijavanje Sjevernog mora u svakom slučaju odrazilo negativno", konstatira znanstvenica Anne Sell s Instituta Thünen.

Što za Sjeverno more znači daljnji porast temperature i miješanje starosjedilaca s njegovim novim stanovnicima? "Doći će do promjena u interakciji živih bića", kaže Buschbaum za DW. I do utjecaju na hranidbeni lanac. Tako su, na primjer, za ptice i rakove dagnje bile na vrhu jelovnika. Ali sada su one - zahvaljujući kamenicama - bolje zaštićene pa će se ptice i rakovi morati prilagoditi ovoj promjeni. Kako, još se ne zna. "Ali do promjena će sigurno doći", zaključuje morski ekolog Buschbaum.