Poplave kao problemi klimatskih promjena

World Weather Attribution (WWA), skupina klimatskih znanstvenika iz Sjedinjenih Država, Britanije, Francuske, Indije i Nizozemske, objavila je svoja opažanja u utorak.

Prema istraživačkoj skupini, globalno zatopljenje uzrokovano čovjekom moglo je povećati vjerojatnost tako obilnih kiša za oko 10 puta u zemljama kao što su Grčka, Bugarska i Turska.

U Libiji bi jake kiše poput onih koje su pogodile zemlju prošli tjedan mogle biti čak do 50 puta vjerojatnije nego u scenariju bez klimatskih promjena izazvanih čovjekom.

Ekstremni vremenski uvjeti mogli bi se pretvoriti u humanitarnu katastrofu, kao u Libiji, ako su zgrade ili brane u poplavljenim područjima loše održavane, objašnjava skupina.

Studija je analizirala i usporedila klimatske podatke s računalnim simulacijama svijeta bez globalnog zatopljenja, što je ekvivalentno oko 1,2 stupnja Celzijusa na globalnoj razini od kasnog 18. stoljeća.

Međutim, istraživači upozoravaju da se rezultati temelje na mjernim nesigurnostima.

Događaji su bili na relativno malim područjima i većina klimatskih modela nije u stanju točno reproducirati oborine u tako malim regijama.

Teško je izmjeriti doprinos globalnog zatopljenja poplavama, za razliku od razornih toplinskih valova i šumskih požara u regiji, rekla je istraživačica klime Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu.

- Mediteran je žarište opasnosti povezanih s klimatskim promjenama. Otpornost na ekstremne vremenske prilike mora se znatno povećati u regiji kako bi se sačuvali ljudski životi u budućnosti, rekla je.