Polovi se zagrijavaju sve brže i podižu razinu mora

Zagrijavanje Arktika i Antarktika odvija se brže nego što se dosad vjerovalo, podiže razinu mora i drastičnu globalnu promjenu klime čini izglednijom nego ikada, tvrde znanstvenici, sudionici UN-ova programa "Međunarodna polarna godina" (IPY).

"Snijeg i led smanjuju se u obje polarne regije, pogađaju ljudsku vrstu te biljni i životinjski svijet na Arktiku kao i razinu mora", stoji u sažetku izvješća objavljenog po završetku dvogodišnjeg istraživanja.

"Sada se čini sigurnim da ledeni pokrovi Grenlanda i Antarktika gube masu i tako podižu razinu mora", stoji u izvješću stručnjaka IPY-a, u kojem se naglašava da je stanje gore nego što se prije mislilo.

U istraživanju vrijednom 1,5 milijardi dolara bilo je uključeno 10 tisuća znanstvenika iz 63 zemlje.

Projekt je počeo u ožujku 2007. godine i završava idućeg mjeseca, a na konferenciji za novinare u stručnjaci su rekli da se otapanje leda ubrzava, poglavito u području zapadnog Antarktika koji se proteže do južnog vrha Latinske Amerike.

Za to se područje ranije vjerovalo da je stabilno. No razina soli u moru oko Antarktika raste što govori da se otapaju donji slojevi leda, rekao je David Carlos, direktor međunarodnog ureda IPY-ja.

IPCC i IPY upozoravaju da bi čak i slab porast razine mora mogao ugroziti stanovništvo priobalnih područja, uglavnom u zemljama u razvoju, no također i u Europi te Sjevernoj Americi. Stručnjacima je teško izmjeriti točnu brzinu odvijanja tih pojava i s postojećim istraživačkim uređajima nemoguće im je precizno predvidjeti globalne učinke.

Kao i stručnjaci IPY-ja, tako je i Međunarodni panel za klimatske promjene (IPCC), koji je djelovao pod okriljem UN-a, prijašnjih godina objavio izvješća o globalnom zatopljenju i upozorio da je čovjek za njih uvelike odgovoran.

IPY nadalje ističe da su su stručnjaci otkrili bazene ugljena u arktičkom permafrostu (zamrznutom tlu) u količinama većim nego što su očekivali. A to je jako važno jer bi dalje zagrijavanje moglo dovesti do situacije da se u atmosferu emitiraju veće količine plinova s učinkom staklenika. IPY nije iznosio podatke o mogućoj veličini tih ležišta ugljena.

Iako je gospodarska kriza pogodila svijet, vlade moraju nastaviti financirati istraživanja sjevernog i južnog pola kako ne bi izgubili bitku s globalnim zagrijavanjem, tvrdi IPY.

Dvogodišnji projekt IPY četvrti je međunarodno koordinirani znanstveni program o polarnim regijama. Prvi je bio proveden 1882.-1883., idući 1932.-1933., te 1957-1958. godine. (hina/metro-portal)