Podijeljena Turska glasala "ZA"

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan čestitao je pobjedu čelnicima političkih stranaka koje su bile nositelji prijedloga ustavne reforme u toj zemlji. On se obratio javnosti nakon što je dobio podršku nacije na referendumu o ustavnim promjenama. Erdogan je u obraćanju istaknuo da je ovo još jedan dokaz da (njegova) AK stranka ima podršku turskog naroda.

No unatoč vrlo tijesnoj pobjedi (51,4 ZA i 48,6 PROTIV) i više nego evidentnoj političkoj podjeli zemlje, Erdogan je rekao da je Turska danas pokazala zrelost glasujući na referendumu o uvođenju predsjedničkog sustava u zemlji. "Sve dok narod ove zemlje podržava demokraciju Turska će imati snagu i sposobnost prebroditi sve probleme. Mi provodimo najvažniju reformu u povijesti naše nacije", rekao je Erdogan.

Dodao je da su na primjeru državnog udara imali jasnu poruku nacije da podržava demokraciju ističući da je Turska danas glasala za demokratski sustav o kojem se priča više od 200 godina. "Teško je podržati promjene, a uvijek je puno lakše podržati status quo. Zahvaljujući rezultatima moći ćemo implementirati promjene u 18 točaka", kazao je Erdogan.

"Ishod ovog referenduma pokazuje da je naša nacija odobrila ono što smo predložili, a to je sustav predsjedničke vladavine. Ovo je značajna promjena", rekao je Erdogan. „Vrlo je važno da živimo pod jednom zastavom i u jednoj zemlji. U cjelini gledano ovo je pobjeda Turske. Sve promjene ustava neće biti odmah implementirane nego nakon izbora 2019. godine, a do tada imamo mnogo posla", kazao je Erdogan.

Istambul i Ankara protiv

Zanimljivo je da na glasanju Erdogan nije dobio većinsku podršku glasača iz modernih metropola Istambula, Ankare, Antalye i Izmira. Na drugoj strani, ustavne promjene najviše su podržali stanovnici provincijskih gradova poput Bayburt, Aksaray i Bingolu.

Riječ o referendumu koji će kao rezultat imati promjenu političkog sustava i rezultirati pretvaranjem parlamentarnog u predsjednički sustav.  Sve to, naravno, kako tvrdi Erdogan, s ciljem modernizacije zemlje. Ustavnim promjenama predviđeno je ukidanje funkcije premijera, povećavanje broja zastupnika u Parlamentu Turske sa 550 na 600 i omogućavanje svim građanima ove zemlje da se sa napunjenih 18 godina kandidiraju na izborima.

Europske institucije pozivaju Tursku da poštuje vladavinu prava

Europska komisija pozvala je tursku vladu da se pobrine za "najširi mogući nacionalni konsenzus" su birači u nedjelju tijesno izglasali predsjednički sistem, dajući velike ovlasti predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu.

"S obzirom na tijesan rezultat referenduma i duboke implikacije ustavnih amandmana, pozivamo (...) turske vlasti da u njihovoj provedbi postignu najširi mogući nacionalni konsenzus", priopćili su predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini te povjerenik EK za proširenje Johannes Hahn.

"Ustavni amandmani i njihova konkretna primjena, procjenjivat će se u svjetlu ispunjenja obaveza koje Turska ima kao kandidatkinja za članstvo u EU i kao članica Vijeća Europe", navodi se u priopćenju.

Glavni  tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland poručio je da tursko vodstvo treba pažljivo da razmisli o sljedećim koracima. "Od najveće važnosti je da se osigura neovisnost sudstva u skladu s načelom vladavine prava koje jamči Europska konvencija o ljudskim pravima. Vijeće Europe, čiji je Turska punopravni član, spreman je podržati zemlju u tom procesu", naveo je Jagland.

Reakcije iz Njemačke

Julia Klöckner, potpredsjednica Kršćansko-demokratske unije (CDU) sada ne vidi nikakve šanse da Turska bude primljena u EU. „Vrata za ulazak u EU su sada definitivno zatvorena", izjavila je Klöckner pored ostalog u tekstu koji je napisala za "Huffington Post". Vodeći političar Kršćansko-socijalne unije (CSU) Manfred Weber je također pozvao na prekid pristupnih pregovora sa Ankarom. „Punopravno članstvo više ne može biti cilj", rekao je Weber. Kandidat socijaldemokrata za kancelara Martin Schulz je zatražio nastavak angažmana na poštivanju demokracije i ljudskih prava. „Tijesan ishod referenduma pokazuje da Erdogan nije Turska", napisao je Schulz na Twitteru. Peter Altmeier, šef kabineta njemačke kancelarke Angele Merkel, rekao je da je tijesan rezultat na referendumu u Turskoj pokazao da postoji "živa politička rasprava" unutar te zemlje. "Mislim da je ono što možemo reći je to da je rezultat bio neizvjesniji nego što su neki ljudi strahovali", rekao je Altmeier za ARD televiziju.

Turski državljani koji žive u Njemačkoj velikom većinom su podržali ustavne promjene a sličnoj je bilo i u zemljama s velikom turskom dijasporom poput Austrije, Nizozemske i Belgije.