Pobačaj – svjetonazorsko ili javnozdravstveno pitanje?
U Hrvatskoj se 60 posto ginekologa poziva na tzv. priziv savjesti, a istovremeno se najavljuje zakon koji bi trebao uključivati obvezno savjetovanje prije pobačaja. Neki u tome vide reprizu poljskog slučaja
„Izbjegavanje odgovora premijera Andreja Plenkovića na pitanje o zabrani pobačaja u Poljskoj svojevrstan je politički odgovor, a šutnja može značiti da takve odluke podržavamo i ostavljamo vrata otvorena za takav scenarij i u Hrvatskoj", kaže za DW Predrag Fred Matić (SDP), izvjestitelj Europskog parlamenta o položaju seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u. On je, nakon što je Ustavni sud u Poljskoj gotovo u potpunosti zabranio pobačaj (iako je kasnije odgodio odluku), zatražio od premijera očitovanje o tom slučaju. Upozorio je na sve jači pritisak ultrakonzervativnih sila koje nastoje utjecati na zabranu ili barem otežavanje pobačaja i u Hrvatskoj. Pitanje je itekako aktualno jer se tek očekuju izmjene Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine.
Ustavni sud još je 2017. odbacio zahtjev za ocjenu ustavnosti starog zakona koji je 1991. podnio Hrvatski pokret za život, te naložio Saboru da usvoji novi zakon u roku od dvije godine, do lanjskog ožujka, što se nije dogodilo. Dosad su u Sabor upućena tri zakonska prijedloga koja reguliraju to pitanja: SDP-ov, Hrastov te onaj Miranda Mrsića, čiji demokrati nisu u aktualnom sazivu Sabora. Zastupnik oporbenog Hrasta Hrvoje Zekanović za DW kaže da je u prošlom sazivu Sabora osobno, a u ovom u ime Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista uputio u proceduru Zakon o zaštiti života.
„On svakako uključuje savjetovanje i edukaciju, ali ono što je bitno, štiti život sukladno znanstvenim spoznajama, a to znači od začeća. U situaciji kad je pobačaj dozvoljen, svakako smo za priziv savjesti", izjavio je Zekanović. U Hrastovom zakonskom prijedlogu navodi se da je pravo na život ljudskog bića jače i važnije od prava na privatnost kojim žena odlučuje hoće li roditi ili ne. „Vladajući HDZ bez opravdanja krši odluku Ustavnog suda o žurnom donošenju zakona kojim se regulira pobačaj. Razlog je jednostavan, ovaj im odgovara, a donošenje novog bi ih raskrinkalo kao lažne kršćanske demokrate", tvrdi Zekanović.
60 posto liječnika u prizivu savjesti
Iako smo pitanja o ovoj osjetljivoj temi uputili premijeru i ministru zdravstva Viliju Berošu, odgovore nismo dobili. Beroš je pak u medijima izjavio da nema govora o zabrani pobačaja, no istovremeno je najavio da će žene morati proći obvezno savjetovanje. Napominje da će novi zakon biti donesen u skladu sa zaključcima Ustavnog suda kojima se zakonodavcu prepušta da odredi edukativne i preventivne mjere tako da prekid trudnoće bude izuzetak, a ne pravilo, uz primjereno razdoblje razmišljanja.
Mnogi su te riječi protumačili kao tihi uvod u onemogućavanje prekida trudnoće, što se, tvrde, već sad čini tzv. prizivom savjesti. Rada Borić, saborska zastupnica zeleno-lijevog bloka, za DW kaže da se u Hrvatskoj, prema istraživanju RTL-ove novinarke Danke Derifaj, čak 60 posto ginekologinja i ginekologa poziva na priziv savjesti, dok ih je, recimo, u Sloveniji svega tri posto.
Većina građana za legalni pobačaj
„Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, lani su evidentirana 2.703 legalno inducirana prekida trudnoće od ukupno 7.687 pobačaja. Najnedostupniji je u sjeveroistočnoj Hrvatskoj gdje postoji najveći broj bolnica u kojima su svi ili gotovo svi specijalisti u prizivu savjesti", upozorava. Navodi da pobačaj, prema podacima iz 2018., uopće nije bilo moguće obaviti u Vinkovcima, Našicama, Požegi i Virovitici. Situacija se, dodaje, neznatno popravila, dijelom nakon upozorenja stručnjakinja i aktivistkinja o kršenju zakona, pa lani jedino bolnica u Našicama nije obavila niti jedan zahvat, dok je Nova Gradiška obavila tek jedan, a Knin dva zahvata. Zanimljiv je, nastavlja, odnos kliničkih bolničkih centara u Splitu i Rijeci: u prvom su obavljena 23, a u drugom 438 zahvata.
SDP će ponovno uputiti u saborsku proceduru prijedlog Zakona o medicinskom prekidu trudnoće predstavljen u veljači. Prema sadašnjem zakonu, žena ima pravo na pobačaj na zahtjev do 10 tjedana od začeća, dok SDP predlaže da to bude 12 tjedana. I SDP i zeleno-lijevi blok, koji će u proceduru uputiti zakon što ga je izradila skupina nezavisnih stručnjaka, predlažu da pobačaj bude besplatan, a on sad u prosjeku košta 2.500 kuna. Jedan od bitnih zahtjeva jest uvođenje obveze rada liječnika bez priziva savjesti da bi usluga bila dostupna i pravodobna u svim ustanovama. „Izmjenama postojećeg zakona treba unaprijediti zaštitu, primjerice osiguravanjem medikamentozne tablete, ali u njega unijeti i promjene koje su se dogodile u zdravstvenom sustavu", smatra Borić. Podsjeća da je ministar Beroš za jedan portal implicirao kako će novi zakon o pobačaju izgledati, a da o njemu nije provedena javna rasprava.
„Svjestan je, a znamo da su vladajući i konzervativne organizacije obavile i istraživanja koja su pokazala što o zabrani misle građanke i građani, da bi i pokušaj zabrane ili ograničenja izazvao prosvjede slične onima u Poljskoj", kaže ona. Naime, istraživanje agencije Ipsos provedeno u veljači pokazalo je da čak 81 posto ispitanika smatra da bi žene u Hrvatskoj trebale imati pravo na izbor kad se radi o trudnoći, rađanju i pobačaju. Onih koji misle suprotno svega je sedam posto.
Novi komentar