« Hrvatska
objavljeno prije 8 godina i 4 mjeseca
GRAĐANI

Pitanje Vladi na Facebooku koje ima 19 tisuća lajkova

Jedno jedino jednostavno pitanje skupilo je gotovo 19 tisuća lajkova u manje od tjedan dana

Pitanje 19 tisuća lajkova, odgovor samo 6 (šest)
Pitanje 19 tisuća lajkova, odgovor samo 6 (šest) (Facebook)
Više o

Vlada RH

,

Facebook

,

lajkovi

,

Mihaela Vargašević

,

pitanje

Naša virtualna Vlada voli komunikaciju s građanima putem društvenih mreža, no i tamo pokazuje potpunu nesposobnost za bilo kakvu smislenu ili konkretnu akciju. Mihaela Vargašević tako je postavila pitanje na Facebook stranicama Vlade RH koje prenosimo u cijelosti:

'Što činite po pitanju nezaposlenih ove države na rubu propasti?

Te uz to dodajem komentar jednog građanina na nekom od portala i to samo iz razloga što ne može biti više istinit :
"Ima na Balkanu jedna zemlja koja se graniči sama sa sobom. Gdje žive najljepše žene a natalitet opada. Gdje nezaposleni najviše rade. Gdje na najplodnijoj zemlji žive ljudi koji gladuju. Gdje vlakovi kasne po redu vožnje. Gdje svi igaju nogomet, a pobjeđuju u vaterpolu, košarci, rukometu ili odbojci. Gdje svi žure na posao, a nitko ne stiže na vrijeme. Gdje osmosatno radno vrijeme traje 12 sati. Gdje je zdravstveno besplatno, a liječenje skupo. Gdje su novinari slobodni da napišu što god im se naredi. Gdje su javne nabavke tajne, a državne tajne javne. Gdje se ratovi nikada ne završavaju. Gdje se povijest ponavlja svaki dan. Gdje su najbogatiji oni koji nikada nisu radili. Gdje je strana valuta uzeta za domaću. Gdje pametne zbog nerazumjevanja proglašavaju ludima, a lude sposobnima. Gdje nepismeni pišu povijest. Gdje su zakoni nezakoniti, a anarhija normalno stanje. Gdje se živi od budućnosti jer na sadašnjost nemamo pravo. Gdje se svatko svakom smješka, a nitko nikome ne želi dobro. Gdje sudski postupci traju duže od života. Gdje su samo poplave način navodnjavanja zemljišta. Gdje smatraju da će zemlja duže napredovati ako se što više nazaduje. Gdje normalni nisu potrebni, i zapošljavaju se podobni a ne sposobni. Ima na Blakanu jedna zemlja u kojoj poštenjem, iskrenošću i marljivošću nikad nećeš stići do željenog cilja..."

Vlada kao Vlada, odgovorila je preopširno i šuplje, dajući priliku svojim PR-ovcima koji smiju raditi za njih da se iskažu, pa vi vidite što su uspjeli složiti za mizernih 6 lajkova:

‎'Mihaela, porast nezaposlenosti i pad zaposlenosti nije rezultat rada ove Vlade već prethodnih gospodarskih (ne)aktivnosti. Porast zaposlenosti rješavat ćemo novim investicijama i gospodarskim rastom čije prave efekte očekujemo sredinom iduće godine.
Do tada će sva ministarstva, a posebno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava raditi ono što može i za što je nadležno - aktivnim mjerama za zapošljavanje i novim zakonskim mogućnostima poticati poslodavce da lakše otvore radne mjesta, a nezaposlene da se lakše zaposle (povećanjem njihove zapošljivosti kroz stjecanje radnog iskustva, obrazovanje, uključivanje u poslove nakon dugotrajne nezaposlenosti) isl.

Za mjere aktivne politike zapošljavanja u proračunu je osigurano 27,5% više sredstva. Postoji čitav niza mjera oglašen na web stranici HZZ-a (ukupno 13 različitih mjera za gotovo sve ciljne skupine nezaposlenih-mladi, starije osobe,dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, posebne skupine nezaposlenih itd).

Potpore poslodavcima po mjerama su i bitno veće nego što se novim zakonskim rješenjem nude, no sve su ograničene na godinu dana. Indikatori praćenja uspješnosti provođenja mjera su povišeni za sve područne službe HZZ-a. Primjenjuju se novi komunikacijski planovi važni za efikasnu provedbu mjera, te su uvedeni dodatni mehanizmi operativne ii upravljačke kontrole provedbe.

Prijedlogom novog Zakona o poticanju zapošljavanju kroz smanjenje cijene rada, proširili smo dosadašnje područje olakšica (oslobađanje od svih doprinosa na plaću) na zapošljavanje ne samo mladih osoba bez ikakvog iskustva već i mladih osoba koje imaju do 1 godine staža u zvanju za koje se nisu školovali kao i na dugotrajno nezaposlene osobe koje su u HZZ duže od 2 godine. Osim toga produžili smo mogućnost korištenja istih olakšica za navedene, proširene ciljne skupine s jedne na dvije godine. Radi se o olakšici od 15,3% na plaću (doprinos za zdravstveno osiguranje, zaštiti na radu, za zapošljavanje i za zapošljavanje osoba s invaliditetom).

Vezali smo korištenje olakšica samo za osobe koje su najmanje u evidenciji HZZ-a 3 mjeseca, odnosno za dugotrajno nezaposlene 2 godine (jer u ovom trenutku velikog broja nezaposlenih na samoj evidenciji HZZ-a te osobe moraju biti prioritet). Postavili smo dodatne uvjete za poslodavce-poslodavci ne mogu iste olakšice koristiti nakon dvije godine, ako iste osobe za koje su već koristili olakšice ne zadrže u radnom odnosu. Poslodavci inače navedene olakšice mogu koristiti samo ako isplaćuju plaće, doprinose i poreze i ako ne otpuštaju radnike zbog poslovno uvjetovanog otkaza.

Ujedno smo postojeću mjeru za povećanje zapošljivosti mladih osoba bez iskustva kroz stručnog osposobljavanja za rad u trajanju od jedne godine proširili na zvanja (Visoke školske spreme) za koje nije potrebno polaganje stručnog ispita i na mogućnost korištenja i od strane privatnih poslodavaca. Osposobljavanje za obrtnička zanimanja produžili na 2 g. što je važno za vezane obrte i mogućnost polaganja majstorskog ispita. Nezaposlena osoba sama odlučuje da li takav oblik jačanja svojih kapaciteta prihvatiti ili ne. Ako prihvati ide joj radni staž, sva prava iz rada (mirovinsko, zdravstveno zaštita na radu isl) osim prava na plaću te joj zato država za to vrijeme isplaćuje novčanu pomoć od 1600,00 kn. Može prekinuti takav oblik stručnog osposobljavanja (ako želi ), posebno ako dobije ponudu za zapošljavanje u pravi radni odnos. Ova mjera nije namijenjena poslodavcima već nezaposlenim osobama (koji sami odlučuju hoće ili neće prihvatiti). Korist je dvostrana-mladi čovjek kroz rad stječe nova znanja , vještine i kompetencije, a poslodavac „mlade snage" u svom radnom okruženju. Ponavljamo, ovo nije mjera za zapošljavanje već poticanje zapošljivosti i konkurentnosti mladih ljudi na tržištu rada za buduće zapošljavanje. Ne može se zlouporabiti mjera, jer istu mjeru po vrlo strogim kriterijima prati i nadzire HZZ, a ne mogu je koristiti poslodavci koji ne isplaćuju plaće, doprinose i poreze i koji zbog poslovno uvjetovanih razloga otpuštaju radnike. Poslodavac mora osigurati i platiti mentora, kvalitetan program stručnog osposobljavanja i ako osoba mora polagati stručni ispit ,isti ispit mora i platiti. Ako mlada osoba vidi da se njezino osposobljavanje ne provodi po programu, javlja HZZ-u i program se obustavlja s kaznenim odredbama novčanog karaktera za poslodavca (od 50 do 100.000, 00kn). U direktni monitoring na terenu (bez posebne najave poslodavcu) odlaze i djelatnici HZZ-a.

Istim zakonom pojednostavili smo način sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi dnevnim radnim angažiranjem u vrijeme kada to poslodavcu s obzirom na vremenske uvjete najviše odgovara, plaćanjem doprinosa kroz tkz. dnevni vrijednosni kupon ili vaučer. Time smo znatan dio dosadašnjeg crnog tržišta rada legalizirali, a poslodavcima olakšali zapošljavanje. Na tim poslovima mogu biti angažirani i nezaposlene osobe (koje se neće brisati iz evidencije HZZ-a) kao i umirovljenici za koje smo istim prijedlogom zakona omogućili da legalno mogu raditi na tim poslovima bez prekida statusa umirovljenika-jer se radi o povremenim i privremenim poslovima koji mogu u jednoj godini trajati najduže 90 dana i odvijaju se na dnevnoj razini (dakle s mogućim prekidima od par ili više dana) te se ne radi o bitno visokim iznosima dnevnica i ukupne zarade za 90 dana u godini.'

16.08.2012. 10:41:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh