Ovogodišnji Pritzker pripao Francuzu Jeanu Nouvelu

Neki arhitekti imaju prepoznatljivi stil. Richard Meier je jedan od njih. Daniel Libeskind također. Gotovo sve što rade prepoznatljivo je. Jean Nouvel nije jedan od takvih. On je razigran, kontradiktoran i posvećen ideji konteksta - dizajnu koji raste izvan okruženja i potpuno je drukčiji. Njegova karijera dokazala je kako je obraćanje pozornosti na susjedstvo dobar način pronalaženja novih puteva.

Sve to odigralo je veliku ulogu da ovaj francuski arhitekt dobije najveće priznanje u svom poslu - prestižnu nagradu Pritzker  koja se svake godine dodjeljuje za arhitekturu. Na uručenju nagrade u Londonu, dobit će 100.000 dolara i brončanu medalju.

Pitanje vremena

Bilo je samo pitanje vremena kada će Pritzkerova fundacija Nouvelu, sada 62-godišnjaku, koji je desetljećima bio jedan od najpraćenijih svjetskih arhitekata, reći ‘Ustanite, gospodine Jean’. Sa samo 35 godina, dobio je posao života - dizajnirati Institut arapskog svijeta u Parizu. To je bio jedan od najvećih projekata koji je pokrenuo tadašnji francuski predsjednik François Mitterrand. Riječ je o građevini koja ne da ima kožu, već ima i pore.

Svjetska slavaU gotovo četiri desetljeća bavljenja arhitekturom Nouvel je projektirao više od 200 zdanja u domovini Francuskoj, diljem Europe, Azije i u Sjedinjenim Državama.
Svjetsku je slavu stekao 1987. godine gradnjom Instituta arapskog svijeta (Institut du Monde Arabe) u Parizu.Transparentnost je jedan od njezinih  sinonima. Paradoks je drugi. Opet i iznova Nouvel se poigrava s idejom građevina koje se doimaju dematerijalizirano, koje kao da se igraju skrivača kada im se približite. Njegov projekt za fundaciju Cartier za suvremenu umjetnost primjer je staklene zgrade koja stalno reflektira ulicu i nebo. Njegova arhitektura ponekad je kao priviđenje. No, kazalište Guthrie u Minneapolisu, prva građevina koju je dizajnirao u SAD-u, potpuno je drukčija od Cartiera.

Hrabra građevina

Još jedna poznata Nouvelova građevina je Torre Agbar u Barceloni iz 2005.,  prekrivena rešetkama obojanih metalnih kvadrata. Efekt je da se cjelokupni interijer zgrade od 31 kata pretvara u vodeno polje boje procvale naranče, fuksije i crvene  s povremenom žutom. Svoju je zgradu nazvao fluidnom masom koja pršti poput kakvog gejzira pod stalnim pritiskom. Na tu bi se građevinu moglo gledati i ponešto drukčije. Gotovo su svi primijetili kako nalikuje falusu, što je vrlo hrabro jer se nijedna građevina ne usuđuje biti takva.

Kako ulazi u sedmo desetljeće života, Nouvel također ulazi u fazu maksimalne kreativnosti. Dizajnirat će podružnicu Louvrea u Abu Dhabiju, koncertnu dvoranu u Parizu, kao i nebodere u Singapuru, Milanu, Kuala Lumpuru, New Yorku i Los Angelesu. Sve te zgrade već su zamišljene. I nijedna neće nalikovati drugoj. Takav je Jean Nouvel.