Otvorena retrospektiva Aleksandra Srneca

U Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) večeras je u nazočnosti velikog broja posjetitelja otvorena retrospektivna izložba Aleksandra Srneca, jednog od najintrigantnijih hrvatskih umjetnika druge polovice 20. stoljeća, pod nazivom "Prisutna odsutnost".

Svoju izlagačku sezonu MSU je započeo s djelima ovog iznimnog umjetnika čija je praizvedba izložbe održana u Varaždinu 2008. godine. Izložbu je inicirao poznati kolekcionar Marinko Sudac koji posjeduje veliki broj Srnecovih djela. Autori izložbe su istaknuti povjesničari umjetnosti Jerko Denegri, najveći poznavalac Srnecova opusa, Hrvoje Turković, povjesničar i teoretičar filma, te dizajner Feđa Vukić.

Na izložbi, koja predstavlja pola stoljeća Srnecova djelovanja, izložene su slike, luminokinetički objekti, plastičke intervencije u prostoru, dizajn, fotografija i eksperimentalni film.

Jerko Denegri je podsjetio da je Srnec bio jedan od vodećih protagonista grupe EXAT 51. Pedesetih i šezdesetih godina Zagreb je zahvaljujući grupi umjetnika bio poznat po djelima kinetičke umjetnosti i Novih tendencija čija je svrha bila pomaknuti granicu čiste umjetnosti prema primijenjenoj na što je najsnažnije utjecao Srnec. Po svojim objektima, osobito ambijentima koje je za ovu izložbu trebalo rekonstruirati, Srnec je postao poznati multidisciplinarni umjetnik koji je svojim kinetičkim ambijentima predstavljao aktualnost eksperimentalne umjetnosti. Denegri je također napomenuo kako je ova retrospektiva pravi pogodak na početku izlagačke sezone novog MSU-a zahvaljujući kojemu se može u cjelini sagledati ovo iznimno djelo.

Hrvoje Turković je istaknuo kako je riječ o samozatajnom umjetniku koji je svoje eksperimentalne filmove čuvao od javnosti tako da je ova izložba prilika da naša likovna javnost vidi i taj dio Srnecova stvaralaštva. Osim eksperimentalnog, Srnec je autor i animiranih filmova i scenografija, rekao je Turković.

Teoretičar dizajna Feđa Vukić je govorio o muzeološkom i historiografskom značaju ove izložbe. Što se tiče muzeološkog dijela, to su Srnecove grafike i luminokinetički objekti koji su na ovoj izložbi utjelovili kategorije prostora i vremena. Historiografski izložba je važna po tome što nas podsjeća na djelovanje grupe EXAT 51. Ovom i sličnim izložbama MSU opravdat će svoj smisao, a ideje o postojanju ove institucije zasigurno pripada i Srnecu, podjetio je Vukić.

Otvarajući izložbu varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok kazao je kako je Srnecova izložba u Varaždinu 2008. bila pravi uvod u ovu izložbu. Kazao je da je Varaždin još 2005. počeo predstavljati hrvatsku avangardnu umjetnost dodavši kako će u budućnosti Varaždin imati svoj muzej avangarde.

Srnecova izložba ostaje otvorena do 14. veljače. Otvorenju izložbe nazočio je Božo Biškupić i član Gradskog poglavarstva Duško Ljuština

Dva sata nakon otvaranja izložbe i velikog iščekivanja u Muzej je došao i sam umjetnik koji je izazvao ogromno zanimanje javnosti.