Osnovna škola kao cjelodnevna škola – osvrt Mreže Cjeloživotno učenje

U trenutnom nacrtu  Eksperimentalnog programa Osnovna škola kao cjelodnevna škola Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne stavlja dovoljan naglasak na taj važan cilj za koji predlažemo jasnije ga precizirati  u odgojno-obrazovnim ishodima i sadržaju programa, ako želi postići navedeni učinak.  Mreža Cjeloživotno učenje za sve okuplja 60 stručnjaka iz 30 organizacija diljem Hrvatske, uključujući organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i jedan znanstveni institut. Mreža se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj.

Eksperimentalni program cjelodnevne škole opravdano stavlja naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti u svojim ciljevima te opisu konteksta, izjavljujući kako su „ispodprosječni rezultati učenika češće prisutni u određenim skupinama učenika, u pravilu onim koji se školuju u otežavajućim uvjetima odrastanja".

Dapače, jedan od glavnih ciljeva programa je upravo „smanjiti razlike u školskim postignućima, odgojno-obrazovnim ishodima i ishodima obrazovanja različitih skupina učenika te povećati obrazovnu jednakost, pravednost i pravičnost u osnovnim školama". 

Postizanje tog cilja podrazumijeva otvaranje prostora za pružanje individualizirane podrške učenicima u nepovoljnom položaju, ali i puno više prostora za školske preventivne programe i programe socijalno-emocionalnog učenja, kako je predviđeno postojećim pravilnicima, kurikulumima međupredmetnih tema i obrazovnim politikama

Mreža za cjeloživotno učenje za sve zalaže se za to da se svakom djetetu osigura pravo na odgovarajuće obrazovanje visoke kvalitete koje će rezultirati pozitivnim iskustvom učenja i odrastanja, djetetovom dobrobiti i u konačnici odgojno-obrazovnim ishodima koji odgovaraju kapacitetima svakog djeteta.

Mreža Cjeloživotno učenje smatra kako je izuzetno važno staviti naglasak na smanjivanje obrazovnih nejednakosti u Hrvatskoj, no analizirajući ovaj eksperimentalni program taj naglasak je vidljiv samo u uvodu i ciljevima, dok u samom opisu programa nedostaje  naglasak na načelima pravičnosti i uključivosti te na posebnim mjerama za skupine u nepovoljnom položaju. Bez svjesnog naglaska na zadovoljavanje potreba skupina u nepovoljnom položaja te bez jasnog integriranja pravičnosti u sve dimenzije programa neće se moći postići željeni učinak. Drugim riječima, poboljšanje obrazovnih postignuća učenika iz skupina u nepovoljnom položaju neće se postići samim time što će boraviti u školi veći broj sati, već je potrebno  u programu planirati ciljane mjere koje će utjecati ne samo na njihova bolja obrazovna postignuća već i jačanje njihove psihološke, emocionalne i socijalne dobrobiti.

Prijedlozi konkretnih izmjena

Kao preduvjet za uspjeh cjelokupne reforme, članovi Mreže smatraju da će biti presudno osiguravanje boljih i atraktivnijih radnih uvjeta učitelja i nastavnika (posebice nedostatka nastavnika u STEM području, koji kritično nedostaju u sustavu), osiguravanje ciljanog profesionalnog usavršavanja učitelja i nastavnika u području pravičnosti i uključivosti te osiguravanje da infrastrukturna ulaganja također adresiraju potrebe skupina u nepovoljnom položaju.