Novi pokus potvrdio da se neutrini kreću brže od svjetlosti

Čini se kako je najnoviji pokus potvrdio ranije rezultate prema kojima su neutrini brži od svjetlosti, čime je dovedena u pitanje specijalna teorija relativnosti Alberta Einsteina na kojoj se temelji moderno shvaćanje svemira, objavljeno je u petak, javlja Hina.

Rezultati novog pokusa, koji dovode u sumnju Einsteinovu znanstvenu dogmu prema kojoj se ništa ne može kretati brže od svjetlosti - središnju tezu specijalne teorije relativnosti iz 1905., potvrđuju ranije nalaze da su subatomske čestice nazvane neutrini brže od svjetlosti.

Pokus u laboratoriju Gran Sasso, prema kojemu je ispaljen snop neutrina iz laboratorija CERN u Švicarskoj udaljenog 720 kilometara, proveden je kako bi se provjerilo otkriće iz rujna ove godine koje je znanstvena zajednica dočekala sumnjičavo.

Stručnjaci iz Talijanskog instituta za nuklearnu fiziku (INFN) objavili su u petak da je cilj novih testova isključiti iz ranije provedenih mjerenja bilo koji mogući sustavni učinak.

"Pozitivni ishod testa čini nas sigurnijima u rezultat, iako se konačni sud može donijeti samo analognim mjerenjima negdje drugdje u svijetu", rekao je predsjednik INFN-a Fernando Ferroni.

Međunarodni tim znanstvenika šokirao je svijet izvornim otkrićem u rujnu kada je snop od 15.000 neutrina u razdoblju od tri godine ispaljivan iz CERN-a do Gran Sassa, podzemnog laboratorija u blizini Rima.

Mjerenja su tada pokazala da je snop neutrina iz Ženeve do Gran Sassa stigao 60 nanosekunda brže od svjetlosti kojoj bi za tu udaljenost trebalo oko 2,4 tisućinke sekunde.

Bude li potvrđeno, to bi otkriće pokazalo da je Einstein, otac moderne fizike, bio u krivu kada je u specijalnoj teoriji relativnosti zaključio da je brzina svjetlosti "svemirska konstanta" i da ništa ne može putovati brže od nje.

U tom bi se slučaju trebale preispitati sve teorije o funkcioniranju svemira, a teoretski bi čak bilo moguće poslati informaciju u prošlost.

Postojanje neutrina, elementarne čestice izuzetno male mase koja nastaje radioaktivnim raspadom ili nuklearnim reakcijama poput onih u Suncu, prvi put je potvrđeno 1934. godine, ali ta čestica i dalje zbunjuje znanstvenike. Neutrino može proći potpuno neprimjećeno i nedetektirano kroz većinu materije, pa tako kroz ljudsko tijelo svakodnevno prođu milijuni tih čestica, navode znanstvenici.

Da bi stigli do Gran Sassa, podzemnog laboratorija 120 km južno od Rima, neutrini ispaljeni iz CERN-a morali su prijeći 730 km kroz vodu, zrak i stijenje.

Laboratorij u Gran Sassu najveći je podzemni laboratorij za istraživanje subatomskih čestica na svijetu. U njemu radi oko 750 znanstvenika iz 22 zemlje, provodeći eksperimente u tri velike dvorane zaštićene od kozmičkih zraka 1400 metara ispod površine.