Nobelovac protiv terije Velikog praska

James Peebles osvojio je ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku jer je pridonio tomu da se kozmologija pretvori u respektabilnu znanost, ali ako postoji naziv koji mrzi čuti -  to je "teorija Velikog praska".

Glavno objašnjenje postanka svemira na snazi je već desetljećima, pri čemu su baš Peeblesova istraživanja kozmičke radijacije zacementirala mnoge pojedinosti.

- Prva stvar koju morate znati u mojem polju je to da je njegovo ime, teorija Velikog praska, prilično neprikladno - kazao je 84-godišnji nobelovac na jednom skupu u Washingtonu prošli tjedan, pojasnivši da ne postoji nijedan konkretan dokaz da je u stvaranju svemira bilo neke gigantske eksplozije.

Nobelov odbor prošli je mjesec Peeblesu odao priznanje za višedeseljetni rad na sastavljanju teorijskog okvira za razvoj mladog svemira.

No ugledni znanstvenik ističe da ni sam ne zna ništa o "početku" i tvrdi da znanstvena zajednica nema dobru teoriju o tome.

- Suprotno tomu imamo jako dobro testirane teorije o razvoju svemira od njegove rane faze, počevši od prvih sekundi ekspanzije, do danas - kaže.  To je ustanovljeno na osnovu ostavljenih kozmoloških potpisa koje znanstvenici zovu "fosilima".

U paleontologiji, fosili su sačuvani ostaci života iz geološke prošlosti. U kozmologiji, najstariji fosili su stvaranje helija i ostalih čestica nastalih iz nukleosinteze u vremenu kada je svemir bio vrlo vruć i gust.

Te su teorije dobro argumentirane dokazima i provjerama. No to nije slučaj s tajanstvenom fazom koja je tome prethodila.

Nemamo dobar test onoga što se dogodilo ranije u vremenu. Teorije imamo, ali testirane nisu. Teorije, ideje, to su divne stvari, ali ako mene pitate, moraju proći test. Tada postaju utemeljene - kaže Peebles.

- Svaki mudar fizičar može smisliti teoriju. Ali ona ne mora imati veze sa stvarnošću. A ima li takvu vezu, to utvrđujemo eksperimentima. I jednostavno, teorija Velikog praska nema eksperimentalni dokaz - naglasio je.