Nemoguća misija u Bijeloj kući

„Nemoguća misija" u Washingtonu? Francuski predsjednik Emmanuel Macron službeno je započeo državnu posjet američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, a njemačka kancelarka Angela Merkel će u radnom posjetu Bijeloj kući boraviti u petak. To je do sada najozbiljniji europski pokušaj da se spasi nuklearni sporazum s Iranom - za koji je Trump nekoliko puta rekao da je „najgori sporazum svih vremena".

Ova njemačko-francuska „ofenziva" je do sada najvidljiviji pokušaj da se američka vlada spriječi u raskidanju sporazuma potpisanog 2015. godine. Ali i na svim drugim razinama i iza scene, Europljani pokušavaju spasiti ovaj sporazum.

Između takozvane grupe E3, koju čine Njemačka, Francuska i Velika Britanija, i Sjedinjenih Država vode se pregovori kako bi se izišlo u susret Trumpu, koji zahtjeva stroži nuklearni sporazum. Sporazum u biti predviđa da Iran odustane od obogaćivanja uranija, koji je pogodan za proizvodnju nuklearne bombe, ali da nuklearnu energiju može koristiti za proizvodnju električne energije. Zauzvrat Iranu su olabavljene gospodarske sankcije koje traju već desetljećima što se smatra važnim doprinosom stabilizaciji te zemlje.

Prije samo nekoliko dana, stotine europskih zastupnika napisali su otvoreno pismo kolegama u Washingtonu, u kojima traže da u američkom Kongresu podrže Joint Comprehensive Plan of Action(JCPOA) što je službeno ime sporazuma o kome je riječ.

Ali, sve ove akcije bi mogle da budu bezuspješne, i Trump bi mogao da da negativnu ocjenu Iranu 12. maja i pooštri sankcije - a to bi značilo kraj povijesnog sporazuma.

Pesimizam među stručnjacima

„Nažalost, ne znam nikoga u SAD tko je posebno optimističan da će olakšice sankcija biti ponovo potpisane", rekla je Laura Holgate, koja je do dolaska Trumpa u Belu Kuću bila američka veleposlanica u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA) u Beču.

IAEA, koja ima mandat za nadgledanje poštivanje sporazuma, zaključila je da je Iran do sada ispunjavao svoje obveze. Elizabeth Rosenberg, nekada u Ministarstvu financija SAD-a zadužena za sankcije, dijeli skepticizam kada je u pitanju spašavanje sporazuma - čak i ako Europljani uspiju pronaći kompromisnu formulu.

Iako su diplomati EU-a u Washingtonu službeno uvjerene da će pregovarači naći zajednički nazivnik, iza zatvorenih vrata oni također izražavaju sumnju da će eventualni kompromis biti dovoljan za predsjednika SAD-a. „Nitko ne zna što će Trump učiniti na kraju", kaže jedan od njih.

Slabe točke

Trump govori o tri „slabe točke" sporazuma: Teheranski program balističkog oružja, prošireni pristup IAEA-e iranskim objektima i klauzula (Sunset Clauses) koja regulira kada ističu različita ograničenja koja se odnose na iranski nuklearni program. Ta klauzula je najveći kamen spoticanja kada je riječ pronalaženju kompromisa, kažu američki i europski stručnjaci.

Trumpova administracija želi produžiti restrikcije Iranu koje bi prema sporazumu trebale biti potpuno ukinute do 2031. godine. Nasuprot tome, Europljani ne žele tu ništa da mijenjati, jer bi po njihovom mišljenju to značilo potpuno nove pregovore o nuklearnom sporazumu.

Richard Nephew, koji je savjetovao Baracka Obamu prilikom pregovora s čelnicima iz Teherana i bio zadužen za Iran u Savjetu za nacionalnu sigurnost, također je skeptičan glede nastavka nuklearnog sporazuma, između ostalog, jer dovodi u pitanje jedinstvo Europljana.

Svi stručnjaci se slažu da je glavni problem u tome što se Donald Trump odavno temeljno protivi sporazumu s Iranom. Taj negativan stav je mogao biti dodatno ojačan pod utjecajem novog savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona, koji je prije tri godine u jednom uvodniku napisao: „Da bi se zaustavila proizvodnja iranske nuklearne bombe, treba bombardirati Iran."

Rosenberg kaže da tema „kraj nuklearnog sporazuma" ima toliki značaj u Trumpovoj izbornoj kampanji i njegovoj prvoj godini na položaju predsjednika SAD-a, „da je teško zamisliti neko čarobno diplomatsko rešenje koje sporazum istodobno gazi i ne dodiruje".

Kako sa Trumpom?

Dakle, s obzirom na Trumpovo odbacivanje nuklearnog sporazuma, koji je vanjskopolitičko nasljeđe njegovog prethodnika Baracka Obame, postavlja se pitanje: Što Merkel i Macron realno mogu učiniti ovog tjedna u Washingtonu kako bi uvjerili Trumpa da nastavi sporazum?

Njihov utjecaj je ograničen, kažu bivši dužnosnici američke vlade. Macron i Merkel bi trebali izgraditi srdačan odnos s Trumpom i donesu mu ponude, savjetuju američki stručnjaci. Ali na kraju krajeva, bi trebali objasniti Trumpu zašto je u interesu samih Sjedinjenih Država da sporazum opstane, kaže Holgate.

Bivša američka veleposlanica smatra da je jedini način da to postignu sljedeći: Merkel i Macron bi trebali Trumpu jasno predočiti kako bi izgledao dan nakon prekida sporazuma: „Kako može biti u interesu Sjedinjenih Država da je naš savez s Europljanima u ruševinama, i da rukovodstvo u Teheranu, možda više nego prije 15 godina, imati osjećaj da je Iranu zaista potrebno nuklearno oružje da se brani od budućih američkih akcija?"