Neandertalci su se liječili aspirinom i penicilinom?

Neandertalci su drevni ljudski rođaci koje se smatralo slijepim crijevom evolucije, no zapravo se radi o ekipi koja je imala lijekove za zubobolju i još štošta, pa čak i prirodni oblik penicilina!

Do tog su otkrića australski znanstvenici došli genetskom analizom zubnog plaka s ostataka četiriju neandertalaca iz špilja u Belgiji i Španjolskoj.  Uzorci su bili stari između 42.000 i 50.000 godina. 

Voditeljica istraživanja Laura Weyrich sa sveučilišta u Adelaideu rekla je da je DNK analiza plaka znanstvenicima otvorila čitav niz informacija.  "Dentalni plak sadrži mikroorganizme koji su živjeli u ustima i patogene iz respiratornog i gastrointestinalnog trakta", napisala je u časopisu Nature.

A pošto sadrži i djeliće hrane, plak predstavlja jedinstveni prozor u način života neandertalaca, od toga što su jeli i kakvog su bili zdravlja do informacija kako su se koristili svojim okolišem. 

Jedna od najvažnijih spoznaja otkrivena je u čeljusti neandertalca iz španjolske špilje El Sidron. "Mučio ga je dentalni apsces, koji je vidljiv na njegovoj vilici", rekao je australski znanstvenik Alan Cooper.

"Plak nam je otkrio i da je imao crijevne parazite koji uzrokuju akutnu dijareju, što znači da je bio prilično bolestan", dodao je. 

"Ali nam je DNK analiza otkrila i neočekivano, rekao je Cooper. Taj neandertalac jeo je bijelu topolu, koja sadrži salicilnu kiselinu (aktivni sastojak aspirina)", kazao je. "Još zanimljivije, pronašli smo i tragove prirodne antibiotske plijesni (penicilin)", naglasio je.

Otkrića upućuju na to da je "neandertalac imao dobro znanje o ljekovitim biljkama i njihovim protuupalnim i analgetskim sastojcima i da se sam liječio", naglasio je Cooper.

"Upotreba penicilina 40.000 tisuća godina prije Alexandera Fleminga bila bi nevjerojatna. I zasigurno je suprotna našem popularnom simplificiranom gledanju na našu drevnu rodbinu", kazao je Cooper.

Otkrili su također da se prehrana neandertalaca mijenjala ovisno o lokaciji. Oni pronađeni u Belgiji jeli su meso danas izumrlog vunastog nosoroga i divljih ovaca, a kao 'prilog' divlje gljive.

Oni u Španjolskoj su, izgleda, bili vegetarijanci jer nisu pronađeni tragovi konzumacije mesa nego im se prehrana sastojala od pinjola, gljiva, mahovine i kore drveća.