Najčešće pogreške u hrvatskom jeziku

Povodom Dana materinskoga jezika donosimo neke od najčešćih grešaka koje činimo u hrvatskom jeziku.

Futur I.

Pri tvorbi budućega vremena, glagoli s infinitivom na -ti gube završno -i. Pogrešno je, primjerice, pisati htjeti ću, pisati ću ili spavati ću, a ispravno htjet ću, pisat ću i spavat ću.

Gdje - kamo - kuda

Gdje = označava trenutnu lokaciju, dakle: Gdje si? Evo me kod kuće, uskoro ću van u grad.

Kamo = označava cilj, uvijek ide s glagolom kretanja, dakle: Kamo ideš? Idem van s prijateljima.

Kuda = put kojim idete nekamo, dakle: Kuda ideš? Idem Savskom pa Ilicom do Trga.

Koji/kojega

Koji jest akuzativ za nežive zamjenice, a kojega za živo.

Mati i kći

Nominativ je mati, a akuzativ mater. Nominativ je kći, a akuzativ kćer. Često se događa da se mijenjaju ova dva pojma.

S/sa

Prijedlog sa upotrebljava se ispred riječi koje počinju slovima s, š, z i ž, ali i ispred riječi koje počinju suglasničkim skupinama ks- i ps-, št-, žd-, kao i ispred onih riječi kojima je drugi suglasnik s, š, z i ž ili kod izgovorno teških skupina, poput - sa mnom.

S nikim/ ni sa kim

Pogrešno je reći Ne bih to učinio za ništa na svijetu ili Od nikoga nema traga ni glasa. Ispravno je Ne bih to učinio ni za što na svijetu. Ni od koga nema ni traga ni glasa.

Slijedeći/sljedeći

Slijedeći je glagolski prilog sadašnji, a nastao je od glagola slijediti i ne sklanja se. Sljedeći je pridjev, koji je nastao od glagolskoga priloga, uvijek se nalazi uz imenicu i slaže se s njom u rodu broju i padežu. Dakle, slijedeći jest onaj koji nekoga ili nešto slijedi, a sljedeći je onaj koji je idući na redu.

Zbog/radi

Radi je prijedlog i veznik kojim se izriče namjera i cilj radnje, a zbog je prijedlog i veznik kojim se izriče uzrok. Doduše, ponekad nije posve jasno koji od navedenih prijedloga treba upotrijebiti.