Na jesen prvi hamburger iz matičnih stanica

Iako je sve donedavno izgledala kao čisti SF, priča o hamburgeru proizvedenom iz goveđih matičnih stanica postat će najesen stvarnost, nakon što ga jedan nizozemski laboratorij uspješno sintetizira, prenosi Hina. Ovakvi bi hamburgeri mogli značiti prekretnicu u stočarstvu i svjetskoj proizvodnji hrane te također dati i golem doprinos očuvanju okoliša.

Dr. Mark Post, liječnik i voditelj odjela za fiziologiju na sveučilištu u Maastrichtu najavio je ovaj vikend na godišnoj konferenciji Američkog društva za razvoj znanosti (AAAS) u Vancouveru kako očekuje da će hamburger iz matičnih stanica razviti do listopada.

Cijena prizvodnje tog "eksperimentalnog hamburgera" sada je 250.000 eura i financira se novcem anonimnog donatora koji želi "smanjenje broja grla stoke za klanje na stočnim farmama, kao i smanjenje emisija s učinkom staklenika, u čemu stočarstvo ima velik udio".

S porastom svjetskog stanovništva raste i potražnja za mesom i "do 2050. trebala bi se udvostručiti proizvodnja mesa za koju se već koristi 70 posto poljoprivrednog zemljišta", objašnjava dr. Post.

Stočarstvo pridonosi globalnom zagrijavanju jer u atmosferu ispušta metan, staklenički plin 20 puta snažniji od ugljikovog dioksida.

Dr. Post namjerava stoga razviti meso iz bilo kojih matičnih stanica, a za prvi hamburger koristio se govedskim matičnim stanicima.

"Proizvedene stanice jednake su strukture kao i originali", tvrdi znanstvenik i napominje kako "meso iz matičnih stanica treba točno odgovarati mesu koje smo navikli jesti". No postoji i golema prednost, a ta je da se laboratorijski dobiveno meso može obogatiti povećanom razinom zdravih omega 3 masnih kiselina.

Tehnika proizvodnje mesa iz matičnih stanica trebala bi omogućiti proizvodnju mesa iz bilo koje životinje, navodi znanstvenik koji je projekt pokrenuo prije šest godina i vjeruje da će proizvodnja naveliko postati stvarnost za deset do dvadeset godina.

Patrick Brown, profesor biokemije na Sveučilištu Stanfordu u Kaliforniji, istaknuo je u Vancouveru da je poljoprivreda u današnjem obliku, a napose stočarstvo, najveća katastrofa za okoliš na svjetskoj razini.

"Tehnologija stočarstva nije se u temelju mijenjala više od tisuću godina", istaknuo je taj biokemičar, odlučan "ostatak svog radnog vijeka znanstvenika posvetiti razvoju alternativnih tehnologija za proizvodnju hrane koja bi zamijenila meso i mliječne proizvode".