Manje mesa za manje gladi i siromaštva

Svjetski dan hrane obilježava se 16. listopada u cijelome svijetu. UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) obilježava ovogodišnji Svjetski dan hrane porukom: ''Klima se mijenja. Hrana i poljoprivreda moraju također.'' FAO savjetuje da ljudi jedu manje mesa jer gotovo dvije trećine stakleničkih plinova i 78 % ispuštanja metana nastaju zbog uzgoja stoke. Predlaže da budemo savjesni i etični potrošači te da promijenimo svakodnevne odluke tako da bacamo manje hrane i jedemo manje mesa, čime možemo smanjiti naš negativan utjecaj na okoliš i napraviti značajnu razliku.

Logično je da FAO pri obilježavanju ovoga dana stavlja u prvi plan utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu i proizvodnju hrane s obzirom na predviđanje da će do 2050. godine svjetska populacija narasti na  preko 9 milijarda ljudi. Porast broja ljudi utjecat će na globalnu opskrbu hranom i vodom, narušavanje dobrobiti ekosustava i daljnje povećanje emisija štetnih plinova, što zahtijeva hitne akcije i na državnim razinama i na razini promjena osobnih navika pojedinaca.

Na ovaj problem upozorila je i bivša predsjednica Irske, Mary Robinson, govoreći krajem rujna na One Young World Summitu u kanadskome gradu Ottawi gdje je izlagala pred oko 1300 sudionika sastavljenih od mladih lidera iz 196 nacija te ih zamolila da razmotre svoj utjecaj na okoliš i promijene svoje prehrambene navike. "Svatko od nas treba misliti o svojem otisku ugljičnog dioksida", rekla je Robinson. "Jedite manje mesa ili ga ne jedite uopće. Postanite vegetarijanci ili vegani." Sporazum o klimatskim promjenama u Parizu, potpisan u travnju, traži od nacija diljem svijeta da smanje svoje emisije ugljika. Sve to prethodi sljedećoj UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama, koja će se održati od 7. do 18. studenoga 2016. u Maroku.

Udruga Prijatelji životinja povodom Svjetskog dana hrane (16. listopada) i Svjetskog dana siromaštva (17. listopada) upozorava na povezanost potpuno nepotrebne proizvodnje mesa, mlijeka i jaja te siromaštva i gladi u svijetu. Svake godine na farmama se uzgoji preko 60 milijarda životinja da bi bile brutalno zaklane za hamburgere i ostale mesne proizvode. Za njihov uzgoj troše se enormni prirodni resursi, uz veliko zagađenje okoliša i najveći utjecaj na globalno zatopljenje. Pritom se prikriva i zanemaruje činjenica da ljudi mogu živjeti bez mesa te da će na biljnoj hrani dokazano biti vitalniji, manje obolijevati i dulje živjeti.

Prosječno se za 1 kg mesa upotrijebi 10 kg bjelančevina iz povrća. Proizvodnja mesa troši pet do 10 puta više vode nego proizvodnja biljne hrane. Sadašnja prehrana, temeljena na uzgoju usjeva za tovljenje životinja za klanje, neodrživa je i vodi katastrofalnoj nestašici hrane te povećanju gladnih i siromašnih ljudi u svijetu. Cijena jednog kilograma životinjskih bjelančevina dvadeset puta veća je od cijene jednake količine biljnih bjelančevina, zbog čega se subvencionira industriju mesa, mlijeka i jaja dodatno prikrivajući problem.

Prelaskom na bezmesnu prehranu otvara se mogućnost za racionalno trošenje prirodnih resursa. Stoga Prijatelji životinja pozivaju građane da razmisle o prehrani zdravom biljnom hranom zbog koje se ne ubijaju životinje, koja ne utječe na glad u svijetu i ne uništava okoliš.

Više informacija o veganskoj prehrani nalaze se na www.prijatelji-zivotinja.hr, a besplatni vodiči za građane na www.veganopolis.net. Svima je dostupna i edukativna brošura ''Hrana i ekologija'' koja se može pročitati na bit.ly/2dYeSN3.