Makedonija: referendum u podijeljenoj zemlji

Žestoka politička rasprava zavladala je Makedonijom davno prije održavanja referenduma o budućem nazivu države. Ukoliko građani odluče dodati geografsku odrednicu „Sjeverna" svom sadašnjem imenu to bi, kako uvjeravaju vlasti, otvorilo vrata za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji. Ukoliko odluče suprotno - ta vrata bi mogla biti zatvorena desetljećima, a cijena koju bi platila jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi mogla bi djelovati razorno.

Vlade u Skopju i Ateni potpisale su sporazum u lipnju, ostavljajući iza sebe 27 godina prepiranja oko korištenja povijesnog naziva Makedonija, jer tako i Grčka naziva svoju sjevernu pokrajinu.

Prosvjedi protiv sporazuma, ponekad i nasilni, održali su se u obje zemlje tijekom ljeta. U danima prije glasovanja ankete pokazuju da većina građana Makedonije koja namjerava izaći na referendum - podržava sporazum. Međutim, velik dio građana aktivno će bojkotirati glasovanje. Oni se nadaju da će glasovanje biti proglašeno nevažećim ako odaziv birača bude manji od 50 posto.

Risto Mijakovski je jedan od njih. On sjedi u šatoru u malom parku preko puta Sobranja. Mijakovski je po zanimanju akademski slikar, a član je pokreta #Bojkotiram. Taj pokret vidi suzdržavanje od glasovanja na referendumu kao jedini način da se sačuva sadašnje ime Republike Makedonije. „Promjenom imena oni žele potpuno izbrisati makedonski narod. Gubimo svoj identitet, jezik, sve", kaže on.

Iako je promjena imena delikatno pitanje za Makedonce, ne dijele svi iste strahove kao Mijakovski. Vlada u Skopju tvrdi da sporazum ne ugrožava makedonski identitet. Naprotiv, kažu da ga jača na međunarodnoj razini.

Makedoniju je u znak podrške sporazumu posjetio veliki broj vodećih europskih i američkih političara, od njemačke kancelarke Angele Merkel do američkog ministra obrane Jamesa Mattisa. „Ovo je povijesna šansa koju kao generacija imate samo jednom. Nemojte ostati kod kuće. Iskoristite demokratsku priliku da kažete što mislite o budućnosti vaše zemlje", izjavila je Merkel na konferenciji za novinare s makedonskim premijerom Zoranom Zaevim početkom mjeseca.

Vlada koju predvodi socijaldemokrat Zaev na vlasti je od lipnja prošle godine i obećava da pozitivan ishod na referendumu otvara vrata članstvu u NATO-u i početku pregovora o pristupanju EU-u. Tijekom posjeta Skopju početkom rujna glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg potvrdio je da bi makedonski „ministar obrane mogao sjesti za stol u NATO-u u veljači iduće godine - ukoliko se usvoji sporazum".

Promjena imena je „izdaja"

Najveća oporbena stranka VMRO-DPMNE nije definitivno pozvala svoje pristaše da glasaju na određeni način. U strahu od gubitka podrške EU-a i SAD-a, šef VMRO-a Hristijan Mickoski ne želi biti viđen kao dio službene kampanje za bojkot, ali kritizira sporazum kao „izdajnički".

„Sporazum o promjeni imena je štetan i treba ga odbiti. To je protiv makedonskih nacionalnih interesa i protiv makedonske države", rekao je Mickoski svojim pristašama prošlog tjedna. Predsjednik države Đorđe Ivanov iz VMRO-DPMNE već je izjavio da neće glasovati.

Suočeni s mogućnošću slabog odziva na glasovanje, premijer Zaev i ministri u vladi promijenili su svoju retoriku u posljednjim danima kampanje. „Uspjeh referenduma ovisi o onima koji budu glasovali. Oni koji ne glasuju se čak ni ne računaju", izjavio je Zaev na konferenciji za novinare u četvrtak, odbijajući izlaznost kao uvjet za uspjeh referenduma.

Referendum je službeno konzultativan, što znači da parlament i Vlada ne moraju uvažiti mišljenje građana. Ipak, da bi referendum službeno uspio potreban je odaziv preko 50 posto građana s pravom glasa. Oporba je kritizirala i referendumsko pitanje koje zapravo spaja dva pitanja: „Jeste li za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?"

Jedan zapadni diplomat, koji je tražio da ostane anoniman, rekao je za DW da SAD i vodeće zemlje EU-a mogu podržati stav Zaeva da ignorira izlaznost, ukoliko bude nedovoljna. Ali to sve pod uvjetom da građani koji glasuju jasnom većinom podrže sporazum.

Posljednja prepreka

Ipak, za pristaše sporazuma ostaje još jedna prepreka i nakon referenduma. Vlada mora osigurati dvotrećinsku većinu u parlamentu kako bi ratificirala sporazum i napravila nužne izmjene ustava. To neće biti moguće bez podrške oporbene stranke VMRO-DPMNE ili barem dijela njezinih zastupnika.

Visoki vladini izvori navode za DW da se vlada nada da će kombinacija velike podrške birača na referendumu i međunarodnog pritiska uvjeriti bar neke od zastupnika VMRO-DPMNE da glasaju u korist ustavnih promjena.

Za Rista Mijakovskog to bi bilo neprihvatljivo. „Samo ljudi mogu odlučivati o ovom pitanju", kaže on, dodajući da „bi to bilo moguće jedino ako se u nedjelju pojavi više od 50 posto biračkog tijela". Mijakovski je već donio odluku. On neće glasovati, u nadi da referendum neće biti uspješan i namjerava ostati u svom šatoru sve dok „ime Republika Makedonija ne bude spašeno".

Ali njegova želja da brani ime može skupo koštati Makedoniju. „Ako ne iskoristite ovu šansu, prilično sam siguran da druge šanse neće biti desetljećima. Ako ne i zauvijek", upozorio je povjerenik za proširenje Johannes Hahn tijekom nedavnog posjeta Skopju.