LUX CRUCIS – svjetlo križa
Planiranje ovoga ciklusa i na kraju izrada slika i sam rad trajali su punu godinu dana, kaže autor
LUX CRUCIS - SVJETLO KRIŽA naziv je 50. samostalne izložbe Stjepana Katića koja je u organizaciji Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva i Župe bl. Alojzija Stepinca Koprivnica otvorenu u četvrtak, 26. rujna 2024. godine s programom u Galeriji Stepinac u Koprivnici.
Gospodine Katić, nedavno ste otvorili pedesetu samostalnu izložbu u Koprivnici.
Bilo je to otvorenje u Galeriji Stepinac u Koprivnici koje se ne doživljava često. Odlična organizacija, uzvanici, govornici, glazbeni program, medijska popraćenost, tiskovine, druženje uz domjenak... Stoga bih najprije zahvalio mojoj suprugi i obitelji, kao i svima drugima koji su bilo svojim dolaskom dali podršku ili kao sudionici u organizaciji, iz HKLD-a i Župe bl. Alojzija Stepinca, ili kao predstavnici medija. Hvala: vlč. Davor Šumandl, prof. dr. Rok Čivljak, dožupan Ratimir Ljubić, prof. Božica Jelušić, dr. Dražen Sačer, prim. dr. Ivan Barišić, dr. Matija Evačić, Krešimir Blažek, Andrea Koščec, Ivan Udženija, dr. Zorica Majnarić, Slavko Katić, naravno i drugima koje ovdje nisam uspio spomenuti...
Riječ je o izložbi LUX CRUCIS - SVJETLO KRIŽA u Galeriji Stepinac u Koprivnici.
Tako je, izložba je naslovljena LUX CRUCIS - SVJETLO KRIŽA, a sastoji je od dva dijela; Križni put Isusov (14 slika iz III. ciklusa, par centimetara manjih od 100x80cm) i 18 slika Svetaca.
Portretirali ste niz svetica i svetaca. Što je ključ Vašeg pristupa ovim sakralnim temama?
Portretirao sam neke od najpoznatijih katoličkih svetaca i svetica, uključujući i 3 hrvatska sveca; SVETOG NIKOLU TAVELIĆA, SVETOG LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA i SVETOG MARKA KRIŽEVČANINA. Sveci su, može se slobodno reći, junaci doba, izvori sreće i radosti, beskonačne snage i svjetla. Spoznavši životopis svetaca čine nas boljim ljudima. Svaki svetac više je od čovjeka, ima nešto božansko, svaki nosi svoju posebnost, svoju različitost, ali svi slijede Isusa, dajući svoje najbolje.
Planiranje ovoga ciklusa i na kraju izrada slika i sam rad trajali su punu godinu dana. Najprije sam pomislio da se takvim ljudima opet potrebno zahvaliti, na neki moj način, neposredniji, ali shvatio sam - sveci su se meni zahvalili. Slikanje svetaca bio je najdivniji događaj, neke sam smjestio u naš zavičaj, svakoj slici sveca dodao sam i raspelo, zaštitu od kojekakvih od različitih napada. Također sam i prvoj i posljednjoj slici iz Križnog puta Isusovog dodao križ (na tim dvjema postajama nije bilo križa, koliko mi je poznato).
Uz naše svece, u ovom ciklusu portretirani su još: SVETA MAJKA TEREZA, SVETI LUKA, SVETA FILOMENA, SVETA DIMFNA, SVETA FAUSTINA KOWALSKA, SVETI ANTUN PADOVANSKI, SVETI FRANJO ASIŠKI, SVETA LUCIJA, SVETI IVAN PAVAO II, SVETI IVAN KRSTITELJ, SVETA MALA TEREZIJA, SVETI IVAN BOSKO, SVETI MAKSIMILIJAN KOLBE, SVETI PADRE PIO, SVETI VINKO PAULSKI.
U kojoj tehnici je izveden ovaj impresivni ciklus i na kojem formatu?
Ciklus Sveci, koji će vjerojatno imati i nastavak, rađen je na platnu formata 60x60 cm, novom slikarskom tehnikom koja nije poznata na Internetu i medijima, a to je da se tehnika akrila na platnu kad je završena može nastaviti s dodatkom pigmenata i stvoriti bogatije platno koje više dočarava atmosferu i doživljaj.
Istodobno izložili ste i Križni put Isusov, III ciklus.
Paralelno uz Svece izložili smo i Križni put Isusov, na prijedlog dr. Dražena. Jako dobro se uklopilo u Svjetlo Križa zajedno sa Svecima.
Kod Križnog puta pokušao sam sažeti svaku postaju do bitnog, težeći da ona bude čitka i u prvom sloju promatranja, ali i da nosi sadržajno bogatstvo, potku vjerničkoj meditaciji. Pokušao naći pravu mjeru između opisnog i naznačenog, realističke deskriptivnosti i slobode slikarskog pristupa u interpretaciji likova, tako da svi sudionici zbivanja nose potrebnu ekspresivnost. Pokušao sam cijelom ciklusu dati dinamiku križa, čak ako bi na slici ostao samo križ - da se može prepoznati postaja.
Motiv svjetla koji pobjeđuje tamu sugestivno je realiziran u ovom ciklusu.
Odabrao sam slikarsku tehniku podatnu i za sitne, odmjerene pomake boje, ali i iskrenje svjetla - SVJETLO KRIŽA, često mjesto sadržajne koncentracije, danih u formi križa, tumačeći ga kao dio stvarnog događaja ali dosljednom geometričnošću, oduzimanjem tvarnosti pokušao sam ga dovesti do simbola, konstante sakralnog, znaka čovjekovog smisla.
Iskoristio bih prigodu i prenio što je književnica i likovna kritičarka prof. Božica Jelušić nakon otvaranja izložbe zapisala: "Uspješan slikarski nastup Stjepana Katića u Koprivnici (Pastoralni centar). Prikaz Križnoga puta i portreti svetaca po autorskom osobnom izboru: ekspresionistički otisci, empatijsko proživljavanje Muke Kristove, vertikalizam bića koje ne priznaje tamu groba kao posljednju instancu postojanja. Kroz krv i tamu i slomljeno tijelo probija se nit svjetla, ciljajući prema transcendentnom i veličajnom. Kristološka je paradigma poruka nade i otkupljenja. Dobrovoljna žrtva za druge, besprimjerna u povijesti. Ideja da se na zemlji ostvari "carstvo slobodnih duša" (Renan) po uzoru na imaginarno Carstvo nebesko. U Katićevoj interpretaciji nađen je adekvatan likovni izraz, koji gledatelja neće ostaviti ravnodušnim. Hvale vrijedan trud i stvaralačka gesta. Zadovoljstvo našega maloga doprinosa. Sasvim posebna večer."
Vi rado slikate i jako velike formate, donedavno ste bili u radnom odnosu, kada i kako sve to stignete?
Puno se toga cjeloživotno događalo. Naslikao sam i 100 metarsku sliku na platnu, visine 1,6 metara (u 4 dijela, tehnikom akrila). Dužinu od 75 metara slike (u 3 dijela) predstavili smo na križevačkoj šetnici i bilo je posebno i predivno. Sliku smo najprije nazvali 1000 ruža, a kasnije na prijedlog prof. Stanka Špoljarića POCVIJEĆENI PUT U EDEN. Ovdje moram spomenuti i monografiju „HRVATSKI SUVENIR - Slikarstvo Stjepana Katića", autorice Sendi Deželić.
Što je još novo u atelijeru?
U atelijeru, nakon izložbe LUX CRUCIS - SVJETLO KRIŽA, koja se može pogledati do 26. studenoga, trenutno je zatišje. Inače, atelijer sam opskrbio s različitim likovnim materijalom, nadam se da će nešto novo proizići iz ovoga.
Planovi?
Ako su u monografiji odabrani radovi iz prvoga dijela moga slikarstva, ili oni koje sam tada imao na fotografijama, ovo o čemu samo razgovarali stvarao sam tijekom desetine posljednjih godina, možda prema formatima impresivnije, vjerojatno bi mogao krenuti u treći, još zreliji dio moga slikarstva. Hvala Vam na izuzetno ugodnom razgovoru!
Novi komentar