Krik za prirodu nevladinih organizacija

Danas će preko 100 udruga za zaštitu prirode diljem Europe započeti zajedničku online akciju za spas europske prirode od programa izmjene zakonodavstva predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera.

Internetska akcija naziva „Krik za prirodu" omogućit će građanima iz 28 zemalja članica EU da sudjeluju u javnim konzultacijama Europske komisije i tako sačuvaju zakonodavstvo koje štiti prirodu u Europi. Udruga BirdLife, koja obuhvaća 120 udruga diljem svijeta, Europski biro za okoliš (EEB), Friends of the Earth Europe i WWF organizirat će i promovirati ovu e-akciju.

Ova e-akcija obilježava početak zajedničke, paneuropske, višegodišnje kampanje koja će nastojati zaustaviti sve prijetnje zaštiti prirode u Europi te poticati bolju implementaciju i primjenjivanje zakonodavstva o prirodi. Više od 100 udruga za zaštitu prirode ujedinile su snage kako bi njihovi članovi i javnost mogli poslati poruku Europskoj komisiji da zakonodavstvo koje štiti prirodu mora biti održano, bolje implementirano i provođeno.

Europsko zakonodavstvo o prirodi (Direktiva o pticama i Direktiva o staništima) prepoznato je kao jedno od najjačih u svijetu u zaštiti životinja, biljaka i staništa od izumiranja. Zahvaljujući tom zakonodavstvu, Europa danas ima najveću svjetsku mrežu zaštićenih područja, Natura 2000, koja obuhvaća petinu europskog kopna i 4% mora.

Europska komisija odlučila je provesti dubinsku evaluaciju obje direktive i tako utvrditi jesu li djelotvorne u zaštiti naše prirode [2]. Taj proces odvija se u, za prirodu, neprijateljskom okruženju, a predsjednik komisije Juncker ga opisuje kao „rezanje zelene vrpce".  

Internetska akcija udruga omogućuje građanima da sudjeluju u javnim konzultacijama do 24. srpnja 2015. te je to jedina prilika da javnost izrazi svoje mišljenje dok traje proces evaluacije ovih zakona.

Prema Krešimiru Mikuliću, direktoru Udruge BIOM, hrvatskom partneru BirdLife Europea: "Imamo pregršt znanstvenih dokaza koji ukazuju kako ovo zakonodavstvo zaista funkcionira, kada se provodi. Osim toga, postoje brojni primjeri kako ovi zakoni nisu prepreka za ekonomski razvoj. Stoga, moje pitanje predsjedniku Komisije Junckeru i  potpredsjedniku Timmermansu je jednostavno: „S obzirom na sve što je u Europi potrebno činiti, ima li potrebe ove zakone podčiniti?"

Martin Šolar, direktor WWF Adria kaže: "WWF se već 30 godina bori kako bi u Europi postojali sveobuhvatni zakoni o zaštiti prirode, koji postavljaju i svjetski standard za slične zakone. Nećemo stajati mirno i tako dopustiti da sav prethodni rad bude uzaludan, tim više što je EU legislativa za zaštitu prirode ionako siromašna jer se sastoji od samo dviju direktiva. Nitko neće imati koristi ako se europsko zakonodavstvo o zaštiti prirode vrati u prošla vremena: ni priroda niti ljudi koji o toj prirodi ovise. Sada počinje apel na javnost da održi našu prirodu živom."

Prema Jeremyu Watesu, glavnom tajniku Europskog biroa za okoliš (EEB): "Trenutna fiksacija Europske komisije usmjerena na deregulativu zakonodavstva o prirodu EU i rezanje tzv. „zelene vrpce", ne uzima u obzir učinkovita rješenja za ugrožena staništa i vrste. Umjesto pronalaska rupa u ovom zakonodavstvu, Europska komisija i zemlje članice trebale bi se posvetiti provođenju ovih direktiva i tako donijeti neizmjernu korist prirodi, ali i ljudima i ekonomiji.".

Hrvoje Radanović iz Zelene akcije, Friends of the Earth Croatia kaže "Svi mi imamo pravo na prirodu, a olabaviti temeljno zakonodavstvo koje ju štiti bila bi katastrofa za građane Europe i za prirodu koju toliko volimo. Okupit ćemo ljude diljem EU i naš glas će se jasno i glasno čuti - našu prirodu je potrebno zaštiti i očekujemo kako će naši političari to uvidjeti, ne samo za nas, nego i za sve buduće generacije."