Koliko glazbe slušamo dnevno?

Povodom Svjetskog dana glazbe, iz Hrvatske diskografske udruge (HDU) u petak su objavili rezultate istraživanja o navikama slušanja glazbe među mladima prema kojima oni glazbi posvećuju i do nekoliko sati dnevno.

Istraživanje je u lipnju provela Hrvatska diskografska udruga u suradnji s portalom Studentski.hr te Udrugom za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF).

U anketi su sudjelovali mladi od 15 do 30 godina, a najveći broj njih, više od 70 posto iz skupine je od 19 do 24 godine.

Anketa je provedena kako bi se dobio uvid u navike slušanja glazbe kod mladih te su im postavljena pitanja koja se dotiču poznavanja ključnih pojmova o autorskom pravu, načina informiranja o glazbi, navika slušanja glazbe, korištenja digitalnih glazbenih servisa i slično.

Anketa je pokazala da je gotovo 90 posto mladih svjesno pojma autorskog prava te ga podjednako poznaje i u praksi, što predstavlja pozitivan rezultat za sve kreativne stvaratelje u Hrvatskoj, dok pojam intelektualnog vlasništva poznaje njih 67 posto.

Kada je riječ o glazbi, prema rezultatima ankete, mladi joj posvećuju i do nekoliko sati dnevno, pri čemu je najveći broj onih koji glazbu slušaju više od četiri sata na dan. Pritom je najčešći izvor slušanja glazbe kod mladih putem interneta na računalu i pametnim telefonima.

Glazbene preferencije između domaće i strane glazbe dijele se polovično među mladima.

Očekivano, informacije o novoj glazbi, domaćoj ili stranoj, kao i glazbeni utjecaji izvođača, do mladih najbolje dopiru kroz popularne društvene mreže. Ovaj komunikacijski kanal najzanimljiviji je među ispitanicima te čini skoro 40 posto načina informiranja o novoj glazbi, pa su tako profili glazbenika na društvenim mrežama popularniji među mladima čak i od medija posvećenih glazbenim vijestima i kritikama.

Iako više od polovice ispitanika smatra preuzimanje glazbe s interneta nelegalnim, još uvijek postoji zabrinjavajuće veliki broj mladih koji posjećuje popularne stranice za nelegalni način slušanja pjesama. S obzirom na istovremeni nedostatak legalnih glazbenih digitalnih servisa na tržištu Hrvatske, razumljivo je i da više od polovine pristupnika anketi nije znalo navesti niti jedan streaming servis u Hrvatskoj za legalno slušanje glazbe. Stoga je, poručuju iz HDU, jasno da je nužan i krajnje potreban dolazak ostalih velikih glazbenih servisa u Hrvatsku.

Podsjećaju i da je na našem području dostupan samo Deezer i Google Play te ističu kako postoji veliki prostor za dodatno educiranje mladih o legalnoj konzumaciji glazbe.

Ipak, dobar pokazatelj da mladi vole i cijene glazbu leži u činjenici da je više od 65 posto ispitanika voljno plaćati glazbu na mjesečnoj razini, pri čemu je najveći dio onih koji bi za glazbu izdvojili i do 50 kuna mjesečno.

Iz HDU su, s obzirom na rezultate istraživanja, ocijenili da za glazbenu industriju u Hrvatskoj, a posebice kada je riječ o glazbi usmjerenoj mladima, postoji pozitivna korelacija s njihovim navikama slušanja glazbe.

Mladi vole glazbu, većinom su osviješteni o važnosti poštivanja kreativnog i stvaralačkog procesa te prate domaće glazbenike i aktualnosti domaće glazbene scene. Kada je riječ o načinima konzumacije glazbe u budućnosti, koji se primarno odnose na streaming servise, postoji značajan prostor za dodatno upoznavanje i promociju među mladima, a kako bi se izbjegli nelegalni načini preuzimanja i slušanja glazbe. Zaključno, mladi u Hrvatskoj su otvoreni za dolazak novih trendova kada je riječ o glazbi i njezinoj konzumaciji, priopćili su iz Hrvatske diskografske udruge.