Klimatske promjene i migracije

Klimatske promjene sve se češće spominju kao jedan od glavnih uzroka migracija, no znanstvena istraživanja pokazuju da odnos između klime i kretanja ljudi nije linearan ni jednoznačan. Umjesto jednostavne slike klimatskih izbjeglica, nova europska istraživanja upozoravaju da odluke o selidbi ili ostanku nastaju u složenoj mreži društvenih, ekonomskih i kulturnih čimbenika, u kojoj klimatski stres često djeluje kao okidač, ali rijetko kao jedini uzrok.

Jedan od najopsežnijih projekata koji se tim pitanjima bavio posljednjih godina je HABITABLE, četverogodišnja istraživačka inicijativa financirana sredstvima Europske unije. Projekt je okupio interdisciplinarni tim istraživača iz Europe, Afrike i jugoistočne Azije, s ciljem da klimatske migracije prouči iz perspektive zajednica najviše pogođenih njima.

Projekt HABITABLE: istraživanje klimatskih migracija iz perspektive zajednica

HABITABLE je četverogodišnji istraživački projekt financiran iz EU fonda za istraživanje i inovacije, proveden u razdoblju od 2021. do 2024. godine. Projekt je okupio interdisciplinarni tim znanstvenika iz Europe, Afrike i jugoistočne Azije s ciljem da klimatske migracije prouči izvan dominantnih, pojednostavljenih narativa.

Za razliku od pristupa koji migracije promatraju isključivo kao izravnu posljedicu klimatskih ekstrema, HABITABLE je istraživao kako društveni odnosi, ekonomske nejednakosti, rodne uloge i institucionalni kapaciteti oblikuju odluke ljudi da se presele - ili da ostanu. Metodološki, projekt se oslanjao na ankete kućanstava, dubinske intervjue, fokus-grupe i suradnju s lokalnim zajednicama u Europi, zapadnoj Africi i jugoistočnoj Aziji.

Jedan od ključnih doprinosa projekta jest uvođenje koncepta društvenih prekretnica, koji pokazuje da migracije nisu automatska reakcija na klimatske promjene, nego rezultat kumulativnih društvenih procesa.

Percepcija klimatskih promjena i strategije prilagodbe

Za razliku od uobičajenih pristupa u kojima se migracije pokušavaju predvidjeti pomoću klimatskih modela i fizikalnih klimatskih pragova (poput porasta temperature, suša ili podizanja razine mora), projekt HABITABLE postavlja pitanje kako ljudi doživljavaju klimatske promjene i koje strategije koriste kako bi se s njima nosili.

Jedan od važnih zaključaka projekta HABITABLE jest da većina ljudi, čak i pod snažnim klimatskim pritiskom, ne želi migrirati. Ostati u poznatom okruženju, blizu obitelji, zajednice i izvora identiteta, najčešće je preferirana opcija. U tom smislu, migracija se u europskom kontekstu pojavljuje prije svega kao znak da su mehanizmi prilagodbe zakazali, bilo zbog nedostatka institucionalne podrške, kolapsa lokalnih usluga ili gubitka ekonomskih mogućnosti.

Kako objašnjava François Gemenne, profesor na Sveučilište u Liègeu i jedan od vodećih europskih stručnjaka za klimatske migracije: preseljenje je tek jedna od mogućih reakcija na klimatski pritisak. Ljudi se češće pokušavaju prilagoditi: mijenjaju vrste usjeva, traže dodatne izvore prihoda, oslanjaju se na mreže rodbine ili privremeno migriraju, prije nego što se odluče na trajno preseljenje, prenosi Phys.org.

Istraživači su stoga koristili ankete koje su provodili po domaćinstvima, u kombinaciji s dubinskim intervjuima i fokus-grupama kako bi razumjeli koje društvene okolnosti povećavaju ili smanjuju vjerojatnost migracije. Rezultati pokazuju da klimatski događaji sami po sebi rijetko automatski proizvode migraciju, ali mogu destabilizirati već postojeće ranjivosti.