« Svijet
objavljeno prije 4 mjeseca i 21 dan
ANALIZA

Karantena za pravnu državu

U doba pandemije su ovlasti države velike, ali Mađarska i neke zemlje Zapadnog Balkana žele ići još dalje: tamo se ova kriza očito koristi za potkopavanje temelja pravne države i demokratskih institucija

Puno se žmiri...
Puno se žmiri... (Arhiva)
Više o

karantena

,

pravna država

U doba epidemije društvo mora prihvatiti značajna ograničenja javnog života. Tako je i u slučaju krize sa koronom. Na snazi su zabrane koje svi mogu razumjeti: ograničenje kontakata, zabrana izlaska i putovanja, sve što bi moglo usporiti širenje zaraze. Ali neke države srednje i jugoistočne Europe koriste pandemiju i da bi ugrozile načela pravne države, makar to neće imati nikakvog utjecaja na borbu protiv epidemije.

Na prvom mjestu je tu Mađarska: vlada Viktora Orbana je parlamentu predložila zakon koji vladi daje izvanredne ovlasti, praktično da se izvršnoj vlasti, bez vremenskog ograničenja, dodjele diktatorske ingerencije. Taj "Zakon za zaštitu protiv virusa korone" bi trebao biti usvojen najkasnije slijedećeg tjedna.

Već sad mađarska vlada može vladati posebnim uredbama jer je proglasila izvanredno stanje. Ali ono vrijedi samo 15 dana i svaki put mora biti produženo odlukom parlamenta.

Neograničeno izvanredno stanje?

Novi zakon predviđa da će zastupnici samo jednom glasovati o proglašenju izvanrednog stanja koje će onda vrijediti bez vremenskog ograničenja. Prema njemu onda Orban i njegova vlada mogu objavljivati dekrete "za zaštitu stanovništva i stabiliziranje gospodarstva" koji ne moraju niti slijediti postojeće zakone. Dok traje opasnost se zapravo suspendira i rad parlamenta, neće se održavati izbori i referendumi i samo još smije djelovati Ustavni sud. Kad će prestati opasnost i to izvanredno stanje - odlučuje Vlada.

Povrh toga se uvode i dva nova kaznena djela: tko ugrožava mjere borbe protiv virusa može biti kažnjen do osam godina zatvora. Isto tako: tko na ugroženim područjima i u slučaju krize širi iskrivljene ili netočne informacije može biti kažnjen do pet godina zatvora. Za ovaj zakon treba podrška dvije trećine zastupnika parlamenta, većina kojom raspolaže Orbanova stranka.

Mađarska oporba jednoglasno kritizira zakon kojom se "uvodi totalna moć za Orbana" i daje mu se "otvorene ruke vladati samo dekretima". Oni su spremni prihvatiti zakon, ali samo ako te ovlasti budu vremenski ograničene i ovisne o dodatnim jamstvima za pridržavanje zakona.

Oglasile su se i mnoge nevladine udruge, a među mnogima je i filozof Gaspar Miklos Tamas izuzetno zabrinut takvim zakonom: "Kad vidimo da vlada Orbana koristi epidemiju korone kako bi uveo otvorenu, formalnu diktaturu, kako možemo još vjerovati da su ogrančenja za građane još opravdana i osnovana?" pita u magazinu HVG.

Nesrazmjerne mjere?

I u drugim državama te regije je ova pandemija izlika za sumnjiva ograničenja pravnih načela. Vlada Slovačke želi državnim institucijama dati pristup podacima mobilne telefonije kako bi putem mobitela provjeravala, jesu li te osobe u karanteni. Četiri države Vijeća Europe - Armenija, Letonija, Moldavija i Rumunjska žele određena odstupanja od odredbi Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava prema kojima bi se u tim zemljama mogle suspendirati neka građanska prava za vrijeme izvanrednih okolnosti. Kritičari smatraju tu mjeru potpuno nesrazmjernu postojećoj opasnosti.

U Bugarskoj je predsjednik Rumen Radev vetom zaustavio uvođenje zakona o izvanrednom stanju koji je, slično kao u Mađarskoj, predviđao zatvorsku kaznu već i za širenje vijesti koje nadležne službe smatraju neistinitima. Isto tako se predviđa i korištenje oružanih snaga za dužnosti koje su u ovlasti policije. Zapravo je iznenađenje što je i dio vladajuće koalicije prihvatio veto predsjednika, ali je još moguće da će se slična ograničenja tek drugačije formulirati. O tome će bugarski parlament odlučiti u slijedećim danima.

Srbija "na korak do diktature"?

Kontroverzno se raspravlja i o kriznom menadžmentu nekih predsjednika i vlada zemalja Zapadnog Balkana. U Srbiji političari demokratske oporbe i neovisni pravni stručnjaci optužuju predsjednika Aleksandra Vučića koji je, navode kritičari, 15. ožujka uveo izvanredno stanje bez da je imao ustavne osnove za to. Oni tvrde da je Srbija „na korak od diktature".

U Albaniji je premijer Edi Rama najavio strože kazne za one koji se ne budu pridržavali policijskog sata i poslao oklopna vozila s mitraljezima da patroliraju Tiranom - što je oporba oštro kritizirala.

U Crnoj Gori je vlada na internetu počela objavljivati imena i adrese građana kojima je određena karantena. Prema izjavama premijera Duška Markovića, to je neophodno jer vlasti ne mogu same kontrolirati te osobe i zato građani moraju biti informirani. Riječ je o zdravlju i životu, kaže Marković i dodaje da sada nije vrijeme za rasprave o pravnim nijansama i zaštiti podataka. Crnogorski borci za zaštitu ljudskih prava to su žestoko kritizirali. Oni smatraju da je to „poziv na linč".

Piše: Keno Verseck/DW
26.03.2020. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh