Kampanja protiv jednokratne plastike

Čaše, slamčice, vrećice, razni omoti, po novom maske i rukavice, plastikom zatrpane šume, rijeke, plaže i jame - sve su to scene koje svakodnevno gledamo u našoj okolini. Plastični otpad nije samo ružan, on je i opasan. Predstavlja opasnost za životinjski svijet, zdravlje ljudi, ali i gospodarstvo - pogotovo onih zemalja koje ovise o turizmu. Jer, što je turizam bez zdravog okoliša?

Superzvijezda u krizi 

Plastika je izvanredan materijal koji nam je olakšao život i omogućio veliki napredak u gotovo svim područjima - od skladištenja hrane do medicine i transporta. Proizvođači su se pobrinuli kako plasirati što više proizvoda na tržište, mi smo se pobrinuli što više konzumirati, no nitko se na vrijeme nije pobrinuo što po završetku njihovog životnog vijeka. Danas vidimo posljedice tog lošeg dizajniranja i kratkoročnog planiranja - što proizvoda, što cjelokupnog sustava.

Što kaže znanost? 

75% plastike koju smo ikada proizveli postala je otpad, a gotovo trećina proizvedenih plastičnih predmeta postane otpad za manje od tri godine. Svake godine u oceane dospijeva više od 9 milijuna tona plastičnog otpada što je kao da svake minute u mora bacimo 1.4 milijuna plastičnih boca (od 0.5 l). Samo 1% plastike nalazi se na površini mora, ostalo se nalazi ispod površine ili se akumulira na dnu. Nažalost, do 2050. godine u moru bi moglo biti više plastike nego ribe.

Novi sastojak u našoj hrani

Plastika koja dospije u okoliš ne nestaje, već prelazi u sitne komadiće - mikroplastiku. Dok boravi u okolišu, ona na sebe veže razne štetne kemikalije i zagađivače koji završavaju u organizmima životinja, ali i čovjeka. Istraživanje Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) pokazuje da svaki tjedan kroz hranu i vodu u organizam unosimo gotovo 5 grama plastike!

Dizajneri kao katalizatori društvenih promjena
Zagađenje plastikom, kao i mnogi drugi problemi poput klimatske krize, gubitka biološke raznolikosti ili društvenih nejednakosti, planetarni je problem koji zahtijeva angažman na svim razinama - od pojedinaca do svjetskih vlada. Dizajnerske discipline imaju veliku i važnu ulogu u tom procesu.

"Mišljenja sam da dizajneri i dizajnerice sa svojim alatima mogu pokušati promijeniti svijest u društvu o pojedinim temama ili barem potaknuti na razmišljanje. S obzirom da živim na moru, još više se osjećam odgovornim učiniti nešto po pitanju problema plastičnog otpada. Iako u našem moru kitove nećemo tako često sresti, naše će neodgovorno ponašanje stići i do njihovog habitata", dodaje dizajner Anselmo Tumpić.

Nagrađivani rovinjski studio za vizualne komunikacije Tumpić/Prenc, milanski B612 Studio i porečka Udruga Zona za poboljšanje kvalitete življenja ujedinili su snage te realizirali kampanju u sklopu projekata aMORE festival moru i EKO LAB. Dok aMORE spaja umjetnost i znanost te o moru govori iz raznih perspektiva kako bi podigao svijest o tom važnom zanemarivanom resursu te obnovio vezu s morem, EKO LAB je uglavnom posvećen plastičnom otpadu kroz rad sa srednjoškolcima i srednjoškolkama triju pulskih škola (Gimnazija Pula, Tehnička škola Pula i Škola primijenjenih umjetnosti i dizajna). U projektu sudjeluje i Hrvatsko udruženje interdisciplinarnih umjetnika - HUiU.

Vizual nas vodi na putovanje ispod površine mora, a predstavlja životinju koja je postala simbol patnje morskog svijeta. Posljednjih godina u medijima smo imali prilike vidjeti snimke nasukanih, uginulih kitova s više desetaka kilograma plastike u svojim utrobama. Tumpićev kit, simbolično, kroz otvor za disanje osim vlažnog zraka izdiše i komadiće plastičnog otpada.

Poruka je jasna. Mora i oceani ne mogu se sami izboriti protiv plastike koju stvaramo, potrebne su promjene koje više ne smijemo odgađati. Vrijeme je da uđemo u eru odgovorne proizvodnje i potrošnje gdje je jedina opcija ravnoteža u skladu s prirodom, a ne nekontrolirani rast.