Kakvu sve kemiju možemo pronaći u usjevima?

Usjevi poput pšenice i kukuruza razvijaju veću količinu potencijalno štetnih toksina zbog samozaštite od ekstremnog vremena, pokazalo je izvješće UNEP-a.

Takvi kemijski spojevi štetni su za ljude i stoku ako ih konzumiraju duže vrijeme, stoji u ovom izvještaju objavljenom tijekom sastanka Vijeća za okoliš Ujedinjenih naroda u Nairobiju.

"Usjevi odgovaraju na uvjete suše i poraste temperature baš kao što to čine ljudi kad se suoče s takvim stresnim situacijama", objašnjava Jacqueline McGlade, glavna znanstvenica i direktorica Odjela za rano upozoravanje i procjenu UNEP-a.

U normalnim okolnostima biljke pretvaraju apsorbirane nitrate u nutritivne amino kiseline i proteine, no dugotrajne suše to usporavaju i sprječavaju, što dovodi do problematične akumulacije nitrata u biljci, piše u izvještaju. Ako ljudi konzumiraju previše nitrata to može utjecati na sposobnost crvenih krvnih stanica da prenose kisik u tijelu.

Usjevi za koje se smatra da skupljaju previše nitrata u stresnim razdobljima su kukuruz, pšenica, ječam, soja, proso i šećerna trska.

Ako su nakon dužih razdoblja suše izloženi velikim količinama kiše, neki usjevi otpuštaju iznimno otrovan plin cijanovodik, poznatiji kao pruska kiselina.

Pruska kiselina, jedan od spojeva koji se koristi u kemijskom naoružanju, u ljudima sprječava dotok kisika. Čak i kratkotrajna izloženost može biti štetna, rekla je McGlade.

Biljke poput manioke, lana, kukuruza i šećerne trske su najranjivije za opasnu akumulaciju pruske kiseline, stoji u izvještaju.

McGlade je istaknula slučajeve trovanja cijanovodikom koji su zabilježeni u Keniji 2013., te na Filipinima 2005. godine. U Keniji je preminulo dvoje djece nakon konzumacije manioke s povišenim razinama te kiseline nakon ekstremnih kišnih razdoblja, izvijestili su lokalni mediji.

Aflatoksini, plijesni koje pogađaju biljke i oštećuju jetru, izazivaju rak i sljepoću i dovode do smetnji u razvoju fetusa i djece, također se šire zbog promjenjivog vremena uzrokovanog klimatskim promjenama, smatraju znanstvenici.

McGlade je rekla kako je oko 4,5 milijardi ljudi u zemljama u razvoju svake godine izloženo aflatoksinima, a taj broj raste.

"Počinjemo shvaćati magnitudu problema vezanih uz toksine s kojima se nose farmeri u zemljama u razvoju tropskog i suptropskog područja", stoji u izvještaju.

"Pošto se toplije vrijeme širi prema polovima, državama u umjerenim područjima prijete novi problemi", dodaje se.

Keniju je 2004. pogodio niz teških slučajeva trovanja aflatoksinima koje je pogodilo više od 300, a ubilo 100 ljudi nakon duge suše, smatraju u Međunarodnom istraživačkom institutu za stoku (ILRI).

Europa će također biti pogođena rastućom količinom aflatoksina u lokalnim usjevima ako globalna temperatura naraste za 2 stupnja Celzija. 

Veća količina toksičnih spojeva u tijelu znatno će utjecati na svjetski zdravstveni sustav koji se i sad već teško nosi s posljedicama prehrambene nesigurnosti, rekla je Dorota Jarosinska iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Izvještaj UNEP-a predlaže ideje koje farmeri i poljoprivredni stručnjaci mogu usvojiti kako bi pokušali smanjiti štetan utjecaj toksina, poput mapiranja kontaminiranih područja, te podastiranja čvršćih dokaza o toksinima u njihovom okruženju.

Znanstvenici predlažu i razvijanje usjeva za ekstremne vremenske uvjete kojim bi se smanjila količina toksičnih kemikalija u hrani, a svjetski agrikulturni istraživački instituti već rade na razvijanju takvog sjemena.