Kakva je budućnost novinarstva

Pandemija koronavirusa potaknula je globalni porast gledanja televizijskih i internetskih vijesti, iako su zabrinutosti zbog dezinformacija i dalje velike, a Facebook i WhatsApp smatrani su glavnim kanalima za širenje takozvanih "lažnih vijesti".

Šira slika je da epidemija ubrzava trendove tehnološke revolucije, uključujući porast pametnih telefona kao sučelja potrošnje vijesti, objavio je Institut Reuters u svom godišnjem izvješću o digitalnim vijestima.

"Ključna stvar je da vidimo ubrzani prelazak na digitalne medije i mobilne medije i razne vrste platformi", kazao je direktor Instituta Reuters Rasmus Kleis Nielsen.

"To je popraćeno stalnim padom povjerenja u vijesti i sve većom zabrinutošću zbog dezinformacija, posebno na društvenim medijima i od nekih političara," dodao je.

Najveće povećanje zabrinutosti zbog dezinformacija medija bilo je u Hong Kongu, gdje su se antivladini prosvjednici usprotivili pokušajima Kine da pojača kontrolu nad bivšom britanskom kolonijom.

Navode se kako mediji širom svijeta smanjuju broj zaposlenika kako bi se mogli nositi s dramatičnim padom prihoda od oglašavanja.

No, tračak nade može biti da je sve veći broj ljudi spreman platiti vijesti putem interneta, iako to također, može povećati informacijsku nejednakost jer si mnogi ne mogu priuštiti vrhunsko novinarstvo.

Primjerice oko polovine onih koji se pretplate na bilo koji internetski ili kombinirani paket u Sjedinjenim Državama koristi New York Times ili Washington Post, utvrdio je Institut Reuters.

Sličan se trend može primijetiti i u Velikoj Britaniji s listovima The Times ili Telegraph.

Zanimljiv je podatak za one koji predviđaju dominaciju video vijesti. Institut Reuters ustanovio je da su u velikom broju zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Australiju, Francusku i Južnu Koreju, ljudi mlađi od 35 godina radije čitali, nego gledali vijesti na mreži.