Kako znati da ste pametniji nego što mislite

Inteligencija je ponekad blagoslov, a ponekad izgleda kao kletva, no prvi znak da ste pametniji nego što mislite je jednostavan - mislite da niste inteligentni.

Evo ih još... pa se potrudite prepoznati u desetak, ako nije problem...

Alkohol - evolucijski psiholog Satoshi Kanazawa dokazao je da su Amerikanci i Britanci koji su na IQ testu kao tinejdžeri ostvarili najbolje rezultate, skloniji redovnom uživanju alkohola u kasnijem životu. 

Čitanje - od najranije dobi povećava verbalne i neverbalne sposobnosti i povoljno utječe na razvoj i zdravlje mozga. 

Dojenje - dojena djeca na testu inteligencije ostvaruju za sedam bodova bolje rezultate od djece koja nisu dojena, no samo u slučaju ako imaju određenu vrstu FADS2 gena, pokazala je studija iz 2007. Točan mehanizam koji povezuje dojenje, određeni gen i inteligenciju, još uvijek je predmet ispitivanja. 

Glazba - istraživanja pokazuju kako je glazba dobra za razvoj mozga. Rezultati novije studije iz 2013. pokazuju da su djeca koja u životu postižu najbolje rezultate, djeca koja idu u glazbenu školu. 

Lake droge - inteligentnija djeca imaju veću šansu da će kasnije u životu eksperimentirati s lakim drogama, pokazalo je istraživanje iz 2012. provedeno na 6.000 Britanaca. 

Lijenost - činjenica je kako se inteligentniji ljudi ne moraju toliko truditi kako bi savladali neke zadatke - jer naprosto ne trebaju, barem u određenim poljima. No, to ne znači da će ti inteligentni ljudi biti uspješniji u životu - dapače, dobar pokazatelj uspjeha su razvijene radne navike, iza kojih stoji velik trud.

Ljevorukost - nekada se povezivala sa sklonošću kriminalitetu i znanstvenicima još uvijek nije jasno zašto ima više kriminalaca-ljevaka nego dešnjaka. Nove studije pokazuju da je to vjerojatno zato jer su ljevaci skloniji misliti 'izvan kutije'. 

Mačka - studija provedena na 600 studenata 2014. pokazala je da su vlasnici pasa otvoreniji i imaju bolje komunikacijske vještine nego vlasnici mačaka. No, u istoj studiji vlasnici mačaka su ostvarili puno bolje rezultate u testu inteligencije i kognitivnih sposobnosti. 

Mršavost - studija iz 2006. u kojoj je 2.200 ljudi podvrgnuto testu inteligencije u periodu od pet godina, pokazala je pravilo 'što širi struk, to su niže kognitivne sposobnosti'. Druga studija je dokazala da 11-godišnjaci koji imaju niže rezultate na verbalnim i neverbalnim testovima, imaju veću sklonost debljanju nakon četrdesete.  

Najstarije dijete - prvorođenci su najpametniji, pokazuju studije i tome nije razlog genetika.  "Studija iz 2007. pokazala je da najstarija djeca imaju neznatno veći IQ, oko tri boda, od svog godinama najbližeg brata ili sestre. Tome je tako zbog psiholoških odnosa između roditelja i prvog djeteta, ne zbog genetike", objavio je The New York Times. Zbog toga su prvorođena djeca nerijetko uspješnija od ostale. 

Neurednost - rad u neurednoj sobi pojačava kreativnost, pokazala je studija Sveučilišta u Minnesoti.

Nevinost - srednjoškolski djevci i djevice imaju veći IQ nego ostali, pokazala je studija provedena na 12.000 tinejdžera u Sjevernoj Karolini. Ovakav rezultat objašnjen je time da pametniji ljudi sputavaju svoju seksualnu želju, ne ponašaju se rizično ili jednostavno teže pronalaze partnere.

Noćna ptica - što se intelekta tiče, noćne ptice tu bolje stoje nego ranoranioci, pokazuju istraživanja. Noćna svijest nije nešto što smo naslijedili od predaka. Oni koji ostaju dugo budni, nastoje pomaknuti granice svojih sposobnosti. 

Smisao za humor - u jednoj studiji 400 studenata psihologije podvrgnuto je mjerenju apstraktnog mišljenja i verbalne inteligencije. Potom su morali smisliti duhoviti potpis pod stripove iz New Yorkera, a neovisna skupina procjenjivala je koliko su zabavni. Očekivano, pametniji studenti pokazali su se i duhovitijima. 

Visina - istraživanje sveučilišta Princeton iz 2008. pokazalo je da visoki ljudi postižu bolje rezultate na testu inteligencije i imaju veću šansu zarađivati više novca kao odrasli.

Zabrinutost - pojedinci koji se bore s anksioznošću inteligentniji su od ostalih. Istraživanja pokazuju da oni 'zabrinutiji' postižu bolje rezultate na testovima verbalne inteligencije, dok oni 'bezbrižni' imaju bolje rezultate u testovima neverbalne inteligencije. 

Znatiželja - kvocijent znatiželje nije toliko proučavan kao kvocijent inteligencije ili emocionalne inteligencije, no jednako je važan. Između ostalog, ljudi s visokim kvocijentom inteligencije skloniji su prikupljanju znanja, čitanju i proučavanju različitih disciplina, osobito u području znanosti i umjetnosti što povoljno utječe na intelekt.