Kako prestati odlagati obaveze

Prokrastinacija ili odlaganje zadataka oblik je ponašanja s kojim se danas bori sve veći broj ljudi. Okružuju nas stvari koje nam skreću pozornost, od nas se traži da uvijek budemo obavješteni, a malokad se zapravo zapitamo jesu li nam sve te informacije nužne ili popuštamo pod pritiskom okoline i usmjeravamo pažnju na površne vrijednosti umjesto da se usredotočimo na zadatke koji su nam od istinske važnosti. Umjesto da obavimo koji od nužnih zadataka, radije ćemo se zavaliti pred televiziju i uzeti mobitel u ruke. 

Zbog toga što previše vremena trošimo na stvari poput društvenih mreža, često pate naš profesionalan pa čak i privatni život. Površne su vrijednosti primamljive i navode nas da zaboravimo na pojam o vremenu. Kad završimo s njima nemamo vremena za obavljanje važnijih zadataka, a što je još gore, ponekad to ne vidimo kao problem, jer nas zabavne stvari kojima se bavimo ispunjavaju osjećajem zadovoljstva, dok obaveze imaju baš suprotan učinak - one nas odbijaju.

No nisu za sve krive društvene mreže. Kad nam se nešto ne da, sposobni smo i na odluke koje bi nam u svakoj drugoj prilici djelovale komično. Jeste li ikad trebali predati izvještaj od tri stranice do osam navečer, a u pola šest osjetili želju da oribate kupaonicu? Niste jedini. 

Kako se onda riješiti te gorljive potrebe da sve obaveze odgodimo još samo malo?

1. Motivirajte se. Zadajte si zadatak i uvjerite sami sebe u to da ćete ga obaviti odmah i da ćete ga obaviti uspješno.

2. Napravite plan. Nije dovoljno samo razmišljati o nečemu, potrebno je isplanirati korake kako ćemo to obaviti, koliko je zadatak zahtjevan i koliko će nam vremena trebati.

3. Odolite napasti. To jest, želji za prokrastinacijom, odgađanjem ili obavljanju nekog drugog posla. Zašto ste poželjeli odgoditi zadatak? Što vas je preplašilo? Zapišite svoje odgovore kako biste ih postali svjesni.

4. Suočite se s tim osjećajima. Zapitajte se što bi vas potaknulo da se osjećate bolje. Ako se nečega bojite, prisjetite se da taj strah neće nestati preko noći, zato je bolje da što prije počnete raditi na njemu.

5. Stavite razultate na prvo mjesto. Drugim riječima, važnije je obaviti zadatak nego ga odgoditi kako bi se nakratko osjećali ugodno. Pauza može pričekati 10 minuta kad radite na tome da pobjedite opasnu naviku.

6. Ponavljajte korake od 3 do 5 sve dok ne obavite zadatak i onaj poslije njega i onaj poslije njega. 

Jedino što trebate učiniti kako biste pobijedili prokrastinaciju je odlučiti da to želite. Što vam je draže? Trpjeti negativne posljedice koje će zasigurno uslijediti nakon odlaganja ili malo neugodnosti koju će vam obaveza možda priuštiti?